Prema službenoj objavi, Josip Broz Tito je preminuo 4. svibnja 1980. u 15:05 sati nakon dužeg liječenja u bolnici u Ljubljani gdje mu je prethodno zbog zdravstvenih komplikacija amputirana noga.
Titovu pogrebu u Beogradu 8. svibnja 1980. godine nazočilo je više od 200 visokih dužnosnika, šefova država ili vlada i visokih izaslanstava iz čak 127 zemalja svijeta. I dan danas pogreb Josipa Broza Tita mnogi nazivaju najvećim u povijesti čovječanstva, jer su tada, u vrijeme 'Hladnog rata', u pogrebnoj povorci rame uz rame šetali su zapadni političari, komunistički vođe, kraljevi, prinčevi, šeici, predsjednici, premijeri i ministri iz cijelog svijeta.
Unatoč brojnim kontroverzijama i prijeporima među povjesničarima i suvremenicima Titova doba, Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. svibnja te 25. svibnja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio Dan mladosti, pohode tisuće ljudi iz bivše SFRJ odajući počast Titu kojeg suvremena povijest ubraja među najistaknutije lidere i državnike jedne epohe.
Njegovo ime se, osim uz komunistički i partizanski pokret, te antifašističku borbu koja je tijekom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na ustrojstvo i postojanje bivše SFRJ, vezuje i za osnivanje Pokreta nesvrstanih. Taj pokret je bio svojverstan balans između Istoka i Zapada, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.
Svake godine autobusi iz Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore od ranog jutra pristižu na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište Josipa Broza Tita.
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po službenim podacima, posjetilo više od 17 milijuna ljudi, a tijekom cijele godine najbrojniji su turisti iz zapadne Europe, Amerike, Kine i Japana.