Do prije nekoliko godina 25. lipanj obilježavao se kao Dan neovisnosti, bio je državni blagdan i neradni dan.
Na zajedničkoj sjednici svih triju saborskih vijeća 25. lipnja 1991. godine donesena je Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Time je utvrđeno da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim ni jedno tijelo bivše države te ni jedan akt federacije koja više ne postoji.
Sabor je tu odluku donio na temelju volje hrvatskih građana iskazane na referendumu mjesec dana ranije. Na lipanjsku odluku Sabor je stavio tromjesečni moratorij, a poslije njegova isteka na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio je punu neovisnost Republike Hrvatske.
Izmjena 2020. godine
Nakon stupanja na snagu novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2020. godine Dan državnosti ponovno je postao 30. svibnja, čime je taj datum proglašen državnim praznikom i neradnim danom.
Nakon devetnaest godina tijekom kojih se Dan neovisnosti obilježavao kao Dan državnosti i bio neradni državni praznik, 2020. godine prvi put je postao radni spomendan.
Vladajuća koalicija na čelu sa SDP-om 2001. godine odlučila je da se kao državni praznici i neradni dani slave Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja, dotadašnji Dan državnosti, postao Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan.
Istom odlukom 2020. godine neradnim danom prestao je biti i 8. listopad, čime je taj datum postao Dan Hrvatskog sabora u znak sjećanja na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ.
Sabor je tu odluku donio nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti donesenu 25. lipnja 1991. godine. Stupanje na snagu te Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.