U tome Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjeluje s 48 posto ili 1,5 milijarda kuna, a s ostatkom općine i gradovi, izvijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Saniranje neuređenih odlagališta komunalnog otpada počelo je 2004., od kada Fond za zaštitu okoliša u suradnji s Ministarstvom, općinama i gradovima pomaže dodjelom nepovratne novčane pomoći.
Nakon sanacije većina dosadašnjih odlagališta bit će pretvorena u prekrcajne postaje i reciklažna dvorišta, a preostala će se zatvoriti u roku od pet godina, doznaje Hina u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Do sada je sanirano 35 službenih odlagališta komunalnog otpada čišćenjem i rekultiviranjem oko 350.000 četvornih metara zemljišta, a dio onečišćena prostora bilo je nužno i razminirati, pa je programom razminiranja terena u sklopu uređenja odlagališta otpada obuhvaćeno 1,404.857 četvornih metara.
Sanacijom 35 odlagališta komunalnog otpada uklonjeno je oko milijun prostornih metara komunalnog otpada, čime se znatno smanjio negativan utjecaj na okoliš, pridonijelo očuvanju vodnih resursa i tla, smanjile emisije štetnih deponijskih plinova u zrak, pridonijelo zaštiti prirode, okoliša i zdravlju ljudi, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša.
Podsjećaju da se provedbom sanacijskog programa u cijeloj Hrvatskoj stvaraju uvjeti da se postupno zatvore sva službena neuređena odlagališta komunalnog otpada, a umjesto njih izgrade centri za gospodarenje otpadom. U njima bi se komunalni otpad obrađivao mehaničko-biološkim postupkom pri čemu bi vrijedna svojstva otpada poslužila u materijalnoj i energetskoj oporabi.
Izgradnja centara za gospodarenje otpadom planira se do 2012., a do tada će se koristiti sanirana odlagališta komunalnog otpada.
Strategijom gospodarenja otpadom, koju je Ministarstvo izradilo 2005., planira se po županiji izgraditi najviše jedan centar za gospodarenje otpadom. Mjesta centara za gospodarenje otpadom obvezne su odrediti županije, a županijskim planovima gospodarenja otpadom treba poticati okupljanje pojedinih županija oko organizacije zajedničkih regionalnih centara za gospodarenje otpadom.
Odlagališta komunalnog otpada kakva su bila do sada negativno utječu na sastavnice okoliša, kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.
Hrvatska se strateški odlučila za centre gospodarenja otpadom uz primjenu najsuvremenijih tehnoloških rješenja, što će pridonijeti gradnji djelotvorna sustava gospodarenja otpadom, ističu u Ministarstvu.
Centri mogu sadržavati opću infrastrukturu i zgrade, reciklažno dvorište za prihvat odvojenih frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači otpada, uređaje za predobradbu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje, kompostiranje, toplinsku obradbu otpada, mehaničko-biološku obradbu, uporabu bioplina za proizvodnju energije i t.d.