Nakon najave poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, stiže još jedan udar na džepove hrvatskih pacijenata. Bezrazložni odlazak na hitnu stajat će vas 150 kuna, a o tome jeste li uistinu hitan slučaj ili ne odlučivat će medicinske sestre! Njihov sindikat oštro se protivi ovoj najavi ministra.
Ako na bolničkoj hitnoj pomoći medicinska sestra procijeni da niste hitan slučaj, a vi i dalje inzistirate na obradi, morat ćete platiti 150 kuna! Nova je to mjera s kojom se kreće najkasnije u lipnju, najavio je ministar Nakić.
'Ako su hitni - prvi, drugi ili treći stupanj trijaže, oni će najnormalnije biti pregledani u hitnom prijemu. Ukoliko nisu hitni, dakle ako se radi o četvrtom ili petom stupnju, tada će ih trijažna sestra uputiti da ne čekaju u tom hitnom prijemu i ne stvara se nepotrebna gužva, da se jave svom liječniku', rekao je ministar.
Ako vas pak na vaše inzistiranje u hitnoj pregledaju i zaključe da vam ipak treba pomoć, platit ćete pola iznosa.
'Ukoliko dobije ikakvu paranteralnu terapiju, ikakvu injekciju za bolove ili injekciju da se taj iznos prepolovi i da iznosi 75 kuna', kaže ministar.
Mjera je ovo, ističe ministar, kojom se želi smanjiti broj nepotrebnih dolazaka na bolničku hitnu pomoć. Pacijentima se ne sviđa.
Sindikat šokiran
'A nema logike nikakve. Kad gledaš onda, sirotinja će, kak se veli, pušiona bit', rekao je Mladen iz Duge Rese.
'To je jako teško procijenit, je li netko hitan slučaj ili nije hitan slučaj. Ne znam tko bi to nepristran mogao ocijenit', kaže Darko iz Zagreba.
O hitnosti slučajeva, bilo uživo ili putem telefona, trebale bi odlučivati medicinske sestre prvostupnice. Ova najava ministra šokirala je sindikat medicinskih sestara i tehničara.
'Ne samo da se ja bojim, nego se boje moje kolegice, moje medicinske sestre i tehničari, da uistinu ako se napravi kriva procjena i ako se ugrozi zdravlje i život bolesnika, da će se to prebaciti na naše ime i prezime, na našu sestrinsku adresu', kaže Anica Prašnjak, sindikat medicinskih sestara i tehničara.
Za edukaciju je potrebno više od dva mjeseca, ističe Prašnjak. Na isto upozorava i bivši ministar.
'Izostanak liječničkog pregleda nakon trijaže - smatram da je to velika stručno medicinska pogreška u upravljanju sustavom zdravstva od ministra Nakića i onda će on snositi osobno odgovornost za svakog pacijenta kojem bude uskraćena zdravstvena usluga, a ima komplikacije svoje bolesti radi toga', kaže Siniša Varga.
Na pitanje što ako pozli onom čiji simptomi preko telefona nisu upućivali na hitan slučaj, ministar odgovara: 'Što će se dogoditi ako vi prelazite cestu i pogodi vas auto? Hoćete zatvorit cestu?'
Doktor Gornik sa zagrebačkog Rebra procjenjuje da svaki četvrti pacijent koji dođe na hitnu - nije hitan slučaj. No ističe - većina takvih ne završi na hitnoj svojom voljom.
'Ne mogu doći do svog liječnika opće medicine odnosno obiteljskog liječnika ili trebaju specijalističku pomoć do koje nemogu doći. Ti ljudi nisu krivi što su tu, a opet trebaju zdravstvenu skrb. Njih kažnjavati možda ne bi bilo ispravno, ali one koji svojom voljom dolaze u dva ujutro zbog neke tegobe koje imaju već 3-4 dana, to je već nešto drugo', kaže doc.dr.sc. Ivan Gornik, pročelnik centra za hitnu medicinu KBC-a Zagreb.
Prije donošenja konačne odluke o promjeni sustava, očekuje se javna rasprava
Je li prijedlog provediv?
Reporterka Dnevnika Nove TV o ovoj je temi razgovarala s Višnjom Nesek Adam, voditeljicom centra za hitnu medicinu KB Sveti Duh.
Slažete li se s prijedlogom, je li to uopće provedivo?
Vrlo teško mi je na to odgovoriti. Sasvim sigurno da su to sve mjere koje ministar želi provesti ne bi li smanjio pritisak na bolničke liječnike s nehitnim pacijentima. Na koji će se način to provesti, hoće li to uroditi plodom, to ćemo ipak morati prepustiti vremenu.
Postavit ću vam konkretno pitanje. Majka sam petogodišnjeg dječaka i nedavno je u večernjim satima imao strašne bolove u trbuhu, nije se mogao micati. Nije imao temperaturu, ali jednostavno nam je bilo nešto novo i nepoznato. Bila sam uplašena za njega i logično reakcija je bila da odemo na hitnu. Sad ćemo najprije morati nazvati 112, pitati je li to hitno stanje. Biste li vi osobno preuzeli odgovornost i rekli jednoj majci koja je zabrinuta da ne dođe na hitnu primjerice?
Gledajte, Hitna služba funkcionira na način da dispečer preuzima dio odgovornosti i savjetuje ljude koji se javljaju zbog čega trebaju hitnu pomoć, na koji način se ponašati i u konačnici reagirati do dolaska hitne. Ovo je jedna sasvim razumljiva situacija s obzirom na prvo dijete, na mladu majku i svatko će vam reći da otiđete do dežurnog pedijatra, kirurga ili slično iako su to najčešće probavne tegobe koje bi se riješile i na drugačiji način. Ali preko telefona vam sigurno nitko neće dati uputu da se ne obratiti u Hitnu službu. Eventualno će vas uputiti da pokušate još neko vrijeme utrošiti da samostalno riješiti problem. Ako to ne ide dobit ćete uputu da se javite u najbližu hitnu pomoć.
Smatrate li da su medicinske sestre dovoljno kompetentne da samo naoko procijene radi li se o nekom hitnom stanju, stanju koje može čekati, sutra, prekosutra?
Ja ne bih ulazila na taj način u problematiku. Sestre su svakako kompetentne u svom poslu za koji su educirane. Mislim da cilj ove reforme nije da one na oko procjenjuju hitnoću bolesnika, nego prema onom što mi nazivamo anamnezom. Na taj način i funkcionira hitna služba. Mi zaprimamo poziv, odnosno naša centralna hitna služba, i procesuira te podatke i usmjerava bolesnike. Neki put i jesu savjeti takvi da se pozove nadležni liječnik opće medicine, kućna posjeta, ne izlazi svaki put hitna na teren. Ali za takav oblik rada je potrebna edukacija.
Ali što ako se to događa u večernjim satima kada nema liječnika obiteljske medicine?
Onda ja vjerujem da ćemo tu uvijek stajati na raspolaganju. Ali znamo da u velikim gradovima liječnici opće medicine isto imaju svoja dežurstva.