Upitan o stavu HHO-a da je taj zakon donesen na protuustavan i protuzakonit način te da će ta nevladina organizacija pokrenuti njegovo osporavanje i ukidanje pred Ustavnim sudom RH, Pankretić je kazao da se tek treba utvrditi je li to protuustavno.
'Mi smo donijeli zakon koji definira da možemo zemlju staviti u punu funkciju i ja sam ponosan na taj zakon', istaknuo je.
Upitan je li zakon donesen s potrebnom većinom glasova, ministar poljoprivrede je kazao kako se on time neće baviti, jer 'postoje institucije koje se time bave'.
Naglasio je da u Hrvatskoj ima previše neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, a njega se kao ministra proziva da je uvoz prevelik. 'Moja je dužnost bila da predložim i donesemo takav zakon koji će onemogućiti da zemlja bude neobrađena, da stavimo svaki kvadrat poljoprivrednog zemljišta u punu funkciju i da se na njemu proizvodi hrana', kazao je Pankretić.
'Oni koji su protiv toga ili žele da zemljište bude neobrađeno, da raste šikara ili ambrozija, oni se moraju priupitati', smatra ministar poljoprivrede.
Upitan hoće li snositi posljedice ukoliko Ustavni sud zbog nedovoljne većine glasova sruši Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Pankretić je rekao da je 'Ustavni sud viša instanca i ne bi bilo prvi ili zadnji put da neki zakon bude ili ne bude srušen'. 'Ako on slučajno bude doveden u pitanje, vjerujem da ćemo ponovno ići s istim zakonom', kazao je.
Naglasio je kako bi bilo 'licemjerno s jedne strane govoriti da nam nedostaje hrane, a s druge podržavati da imamo neobrađene oranice i njive'.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen na protuustavan način
Predsjednik Hrvatskoga Helsinškog odbora Ivo Banac rekao je kako HHO smatra da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Hrvatskom saboru donesen na protuustavan i protuzakonit način te da će HHO pokrenuti njegovo pobijanje i ukidanje pred Ustavnim sudom.
Banac je podsjetio da je Sabor 15. prosinca 2008. sa 72 glasa za, tri protiv i dva suzdržana donio Zakon o poljoprivrednom zemljištu. 'Budući da Sabor ima 153 zastupnika, a spomenutim zakonom ograničavaju se ljudska prava i temeljne slobode iz onog dijela koji se odnosi na gospodarska, socijalna i kulturna prava, zakon se trebao donijeti kao organski, što znači da je za njega trebalo glasovati 76 zastupnika', istaknuo je Banac.
HHO drži da se, po 48. članku Ustava, građanima 'jamči pravo vlasništva', a po članku 49. 'prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti ni zakonom ni drugim pravnim aktom'. Ustav ne određuje kad se pravo vlasništva nad nekom zemljom steklo, ali zato 'jamči pravo nasljeđivanja', kazao je Banac.
Napomenuvši kako Zakon predviđa da će o agrotehničkom stanju odlučivati tročlana općinska i gradska povjerenstva, predsjednik HHO-a je kazao kako ta nevladina udruga smatra da se time ukida pravo vlasništva i omogućuju zlouporabe i uzurpiranje zemljišta, posebno zato što se ne predviđa pristanak vlasnika zemljišta.
Banac je rekao da slična situacija već postoji na područjima posebne državne skrbi gdje su općinska tijela uzurpirala dijelove zemljišta vlasnika srpske nacionalnosti i protuzakonito ih dijelila Hrvatima 'koji su na ta područja planski kolonizirani nakon rata'.
HHO ocjenjuje da se tim 'zakonskim rješenjem de facto legaliziraju rezultati etničkog čišćenja i definitivno oduzima privatno vlasništvo nad zemljom najvećem broju građana srpske nacionalnosti'.
'Zaprepašćuje činjenica da predstavnici Srba u Saboru, kao koalicijski partner vladajuće stranke i HSS-a kao predlagača, nisu prilikom javne rasprave ustali protiv tog zakona, a pri glasovanju o njemu, napustili su sabornicu, umjesto da su istupili iz Vlade', kazao je Banac.
HHO ocjenjuje da tim zakonom HSS kao predlagač i inicijator ide izravno na štetu svojih tradicionalnih birača, a pogotovo starijih kućanstava i siromašnih poljoprivrednika. Jer, smatra HHO, ni jedni ni drugi nisu u stanju zemlju obrađivati u skladu s visokim 'agrotehničkim mjerama', pa će im zemlja biti uzurpirana uz najnižu naknadu. HHO podupire namjeru Vlade da se posebnim mjerama potakne veća obradivost zemljišta, rekao je Banac.
Dodao je da se to ne će dogoditi 'mjerama nove neokomunističke kolektivizacije', nego financijskim poticajima za okrupnjivanje zemljišnih posjeda uz pravičnu naknadu dosadašnjim vlasnicima.
Istaknuvši kako osobno ima registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, zamjenik predsjednika HHO-a Ivan Zvonimir Čičak kazao je da će s te osnove osobno Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ukidanjem prijepornog zakona.