Najveće europske privatne banke već su se oprostile s 20 posto novca koji su posudile Grčkoj. No, sada se čini da će im gubici biti još veći. Zbog toga dionice banaka padaju, a cijena novca raste.
'Postoji bojazan da će se taj dug morati otpisati u iznosu od 50 posto ako ne i većem što znači da će njima nastat veliki gubici i da će se ona morati dokapitalizirati. Taj novac za dokapitalizaciju oni će negdje morati naći, bilo da će ih dokapitalizirati privatne investicije ili države', smatra broker Centar banke Goran Vorkapić. Investitori se ujedno povlače jer nisu sigurni da će političari uspjeti rješti dužničku krizu. Pa igraju samo na sigurno i naravno onda sve manje ulažu i u Hrvatsku.
'U toj nekoj oskudici novca se našla i Hrvatska. Kada je novac potreban, automatski raste cijena zaduživanja što definitivno utječe na Hrvatsku. Padaju i strana ulaganja što se definitivno vidi kod nas', dodaje Vorkapić. Hrvatska euro-nesigurnost već osjeća kroz smanjeni izvoz. Sve to dodatno odgađa i usporava oporavak.
Grčka za to vrijeme provodi oštre rezove i mjere štednje kako bi uspjela uvjeriti euroministre da je zaslužila novi paket novca za spas. Hrvatska za razliku od Grčke do novca još uvijek lako dolazi ali rezove odgađa.
Glavno je pitanje koje muči mnoge treba li Hrvatska strahovati od grčkog scenarija prezaduženosti. Brojke govore da za sada ne mora. Grčka ima ogroman vanjski dugod 533 milijarde eura što je 166 posto njezinog BDP-a dok Hrvatska ima puno manji dug od 47 milijardi eura što je oko 100 posto njezinog BDP-a. No, ono što kod Hrvatske brine je dinamika rasta duga koja je prebrza i mora se zaustaviti. Također novac koji se posuđuje mora se početi trošiti na ulaganje u profitabilne sektore a ne samo za krpanje rupa.