Više od 59 posto Hrvata ne može na godišnji odmor kada želi

Slika nije dostupna
Koliko Hrvati koriste godišnji odmor? Čini se da njih više od 59 posto ne može na odmor kad poželi. Prema istraživanju portala MojPosao, provedenom u lipnju na 600 ispitanika, najviše godišnjeg odmora uzima se u istočnoj Hrvatskoj.

Zanimljivo je kako svaki drugi ispitanik nije uopće zadovoljan brojem dana godišnjeg, a prosječno imaju po 23 dana. 

Više od polovice ispitanika ne dobiva regres za godišnji odmor, a neiskorišteno ostane čak 40 posto dana, i to ponajviše zbog posla ili pritiska nadređenih. 

Možda je najznakovitiji podatak da čak 81 posto ispitanika na odmoru razmišlja o poslu.

Prosječno 23,4 dana godišnjeg odmora 

Prema provedenom istraživanju prosječan broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za 1,1 dan (muškarci 24, žene 22,9). Gledajući regionalno najviše dana godišnjeg odmora imaju redom u Istočnoj Hrvatskoj (24,1 dan), u Središnjoj Hrvatskoj (23,8 dana), u Sjevernoj Hrvatskoj (23,6 dana), u Zagrebu i okolici (23,4 dana), u Dalmaciji 23, dok najmanji broj dana godišnjeg odmora imaju ispitanici s područja Istre i Kvarnera i to u prosjeku 22,9 dana. 

Kao i prošle godine, ovogodišnje istraživanje je pokazalo da se broj dana godišnjeg odmora naravno povećava s godinama radnog iskustva, a u prosjeku tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg odmora više. 

Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju manje dana godišnjeg odmora (prosječno 21,7 dana) od onih u srednje velikim tvrtkama (23,3) i velikim tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji imaju prosječno 24,9 dana.

Polovica ispitanika nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora
 
Svaki drugi ispitanik (51%) nije zadovoljan brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47% smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor. 

Povišica ili slobodni dani 

16% ispitanika bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 86%, izabralo bi povišicu. Slobodne dane bi izabralo podjednako muškaraca i žena. 

4. 81% ispitanika će godišnji odmor iskoristit u dva ili više puta
Većina ispitanika, njih 81%, na godišnji odmor će ići dva ili više puta, 15% ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da će iskoristiti sve dane), a 4% ispitanika izjavilo je da uopće neće ići na godišnji odmor. 

Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko dijeljenja godišnjeg odmora u više dijelova. Samo 8% ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti jednokratno u cjelini dok 76% ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem. 16% ispitanika godišnji odmor ima pravo podijeliti na dva dijela te se ne može dogovoriti drugačije s poslodavcem. 

Neiskorišteno 40% dana godišnjeg odmora 

Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 32% ispitanika neće iskoristiti u potpunosti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno (10 dana muškarcima, 9 dana ženama) što je 40% dana cijelog godišnjeg odmora. 

Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 45% ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 14% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor. Ostali ispitanici, njih 42% nemaju problema s odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara. 

Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (43%) i pritiska nadređenih (19%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza. 

Čak 81% ispitanika na godišnjem odmoru razmišlja o poslu 

25% ispitanika često, a 56% ponekad razmišlja o poslu dok su na odmoru. Samo 19% ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. 

Za vrijeme godišnjeg odmora 15% ispitanika svakodnevno provjerava službeni e-mail, povremeno 35% (više muškaraca, 40%, nego žena, 29%), a nikad njih 50%. 

Po povratku s godišnjeg odmora, svakom trećem ispitaniku (32%), potrebno je prosječno 2-3 dana za uhodavanje u posao dok se preostalih 68% uhoda u posao odmah ili najviše za jedan dan. 

Više od polovice ispitanika (52%) ne dobiva regres za godišnji odmor 

Za 49% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos regresa je 1.716 kuna. Nema prevelike razlike u iznosu regresa koji dobiju muškarci i žene. Uspoređujući rezultate ovogodišnjeg istraživanja sa rezultatima istog istraživanja iz 2007. te 2006., može se uočiti lagani porast prosječnog iznosa regresa kojeg ispitanicima isplaćuje njihov poslodavac. Pa je tako u 2006. prosječan iznos regresa iznosio 1.638 kuna, a u 2007. godini 1.665 kuna. 

S obzirom na veličinu tvrtke, regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – 71% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 26% ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama.