Rezultat toga bio je val kupovine manje rizičnih valuta s niskim prinosima, poput jena i švicarskog franka.
Tako je japanska valuta snažno poskupjela, dobivši čak 3,5 posto na vrijednosti prema američkom dolaru.
Njime se trgovalo u petak po 161,8 jena, gotovo četiri jena manje nego u tjednu ranije.
Za više od tri posto jen je ojačao i prema euru, kojim se trgovalo po 154,12 jena, čak pet jena manje.
Nadalje, švicarski franak ojačao je 1,4 posto u odnosu na dolar, dosegnuvši 1,2164 franaka za dolar.
"Tržište je prilično nervozno. U veljači je zabilježen solidan ciklus vezane trgovine u okviru koje su ulagači kupovali valute s nižim prinosima kako bi financirali kupovinu onih s višim prinosima. Ulagači sada nastoje uravnotežiti svoje pozicije uoči ključnog gospodarskog pokazatelja iz SAD-a", tumači Paul Mackel iz HSBC-a.
"Smatramo da će trend jačanja jena potrajati još vjerojatno nekoliko dana. S druge su strane očitovanja gospodarskih pokazatelja iz SAD-a ispala neočekivano slaba a važan je faktor i političko pitanje Irana koji ne silazi s naslovnica", objasnio je Teis Knuthsen iz kopenhagenske Danske Bank.
Američko ministarstvo trgovine revidiralo je naniže stopu rasta BDP-a u četvrtom tromjesečju, na 2,2 posto u odnosu na ranije prognoziranih 3,5 posto a broj prodanih novih kuća u siječnju zabilježio je najveći pad na mjesečnoj razini u proteklih 13 godina za čak 16,6 posto.
Analitičari očekuju da bi usporavanje gospodarskog rasta moglo potaknuti Fed na spuštanje ključnih kamatnih stopa s važeće razine od 5,25 posto.
"Smatramo da će Fed sniziti kamatne stope u drugom
tromjesečju s obzirom na vjerojatnu lošu izvedbu američkog
gospodarstva u ovoj godini, u čemu će predvoditi sektor nekretnina i industrijske proizvodnje", upozorio je Chris Turner iz ING-a.
Američka valuta našla se i pod pritiskom rasta cijena nafte, koje su premašile 62 dolara za barel, jer bi nastavak tog trenda mogao nagristi gospodarski rast i podići inflaciju u SAD-u.
Euro je istodobno ojačao prema dolaru za 0,22 posto, dosegnuvši 1,3192 dolara.
U tome mu je donekle pomogao bivši guverner Fed-a Alan
Greenspan koji je upozorio da bi se američko gospodarstvo u drugoj polovini godine moglo naći u recesiji.
No, crpio je potporu i iz izjave predsjednika Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Tricheta koji je u razgovoru za njemački tjednik Focus u kontekstu pregovora sindikalnih partnera u Njemačkoj o plaćama naglasio važnost obuzdavanja njihova rasta.
Taj je istup potkrijepio očekivanja analitičara da će ECB sljedećeg tjedna podići ključne kamatne stope u eurozoni na 3,75 posto da bi ih u drugom dijelu godine povisio i na četiri posto.