Prije njega slično je učinio i predsjednik Putin, a oni koji se nisu odazvali pozivu sada trunu u Sibiru. I američki predsjednik Obama pozvao je svoje utajivače da vrate pod sličnim uvjetima četrdesetak milijardi dolara pohranjeni u švicarskim bankama, u Ameriku. No, Berlusconija ne brine previše porijeklo iznesenog novca, čime se otvara mogućnost da crni novac bude opran uz kamatu, tj. plaćanje poreza od pet posto, što je dvostruko jeftinije od uobičajenog pranja tog istog novca.
'Ja ovu priču Berlusconija nikada ne bih prihvatio, dok ovo što govori Obama, naravno uz neke finese, bih upravo dizajnirao na tom načelu. Ne prljavi novac, da onaj koji je pobjegao bojeći se rata, bojeći se recesije ili nešto slično', objasnio nam je Ivo Josipović, SDP-ov predsjednički kandidat. Svako toliko u javnost izađe afera koja potvrđuje dubinu sive ekonomije, koja živi u off shore centrima. Prije godinu dana najveća švicarska banka UBS, ponudila je besporezno utočište za novac oko 5.000 Amerikanaca. Taj je potez platila kaznom od 750 milijuna dolara.
Velika porezna afera u njemačkoj pošti otkrila je milijunske iznose koji su završili u Lihtenštajnu. Zbog pooštrenih poreznih propisa samo u razdoblju od 1991.- 1994., oko 120 milijardi tadašnjih njemačkih maraka završilo je u Luksemburgu. Prema njemačkim analizama s Balkana je 90-ih godina u austrijske i švicarske banke prebačeno preko 25 milijardi eura, od čega je čak 3 i pol milijarde iz Hrvatske. Procjenjuje se da je od 2000. do danas, iz Hrvatske otišlo oko 2 milijarde i 400 milijuna eura. Treba li Hrvatska pozvati svoje utajivače i ponuditi im amnestiju u zamjenu za novac?
'Realno, vi ne dobivate ništa jer ako je netko 1994. u pretvorbi i privatizaciji ukrao milijun, on je u 15 godina od tog jednog milijuna napravio deset, ili petnaest milijuna i on praktički neće osjetiti da je vratio milijun, a zauzvrat biva amnestiran od kaznene odgovornosti', istaknuo je Domagoj Margetić. Naime, u pitanju je dvosjekli mač, koji trajno kompromitira ne samo pojedince koji zaobilaze zakon, nego i one koji iznose takve prijedloge. 'Loša je spoznaja da se s tim novcem, koji je otišao iz Hrvatske, financiraju tuđa gospodarstva, pa čak imamo situacije da banke od kojih uzimamo kredite iz inozemstva, da jednim značajnim dijelom, što mi ne znamo koliko, da je to upravo kapital hrvatskih građana, koji su oni oročili u Austriji, Njemačkoj, Italiji i tako dalje', rekao nam je Ivan Lovrinović, ekonomski stručnjak.
Opasnost od uvođenja globalnog poreza
I dok analitičari primjećuju da je Berlusconi ovim dekretom cijelu Italiju pretvara u off shore zonu Obama im želi stati na kraj. No Lovrinović misli da nema velikih šansi jer je temeljna pretpostavka za postojanje off shore zona, kroz kojeg navodno cirkulira 50 posto svjetskog gospodarstva, diskrecija, odnosno tajno podrijetlo novca. Ta će se diskrecija braniti svim raspoloživim sredstvima. 'Ako ne uspije projekt, strahovito će se povećati pritisak na eliminiranje off shore zona, odnosno da će Amerika i najrazvijenije ekonomije tražiti otkrivanje bankarske tajne, gdje god se to bude tražilo. Snažit će inicijativa koju je pokrenula također i SAD, a to je jačanje odnosno donošenje odluke o globalnom porezu', zaključio je Lovrinović.
Oprost za novac, a da se pri tom previše ne razmišlja o njegovom porijeklu, sigurno nije dobra poruka svima onima koji uredno ispunjavaju obveze prema državi. Ali kad bezuspješno inzistiranje na njegovom povratu uz primjereno kažnjavanje utajivača ne daje rezultata ostaje kao jedna od mogućnosti. Podsjetimo tek da Hrvatska već godinama želi istovremeno vratiti izneseni novac i osuditi one koji su ga iznijeli, ali za sad nema, ni na vidiku, kako novca tako ni presuda.
Emisiju Novac možete gledati nedjeljom u jutarnjem terminu na programu Nove TV.