"Voda je resurs kojem nema zamjene. Ona je osnova našeg zdravlja, osiguranja hrane, naše energetske budućnosti i našeg ekosustava. No, korupcija otežava upravljanje i korištenje voda u svim tim područjima", kazala je Hugettee Labelle, predsjednica Transparency International (TI), neprofitne međunarodne organizacije za borbu protiv korupcije, sa sjedištem u Berlinu.
"Globalno izvješće o korupciji u 2008.: Korupcija u sektoru vodoprivrede", prvo izvješće TI-a koje istražuje utjecaj i dosege korupcije u različitim segmentima vodoprivrednog sektora u svijetu, u srijedu je istodobno predstavljeno u Berlinu i u sjedištu UN-a u New Yorku.
TI ističe kako danas 1,2 milijarde ljudi u svijetu nema osiguran pristup vodi, a 2,6 milijardi ljudi živi bez primjerene kanalizacije.
U izvješću je utvrđen niz teškoća od sitnog podmićivanja za isporuku vode, do s nabavom povezane pljačke fondova za navodnjavanje i hidrocentrale, od prikrivanja industrijskog zagađenja do manipulacija kod politike upravljanja vodama.
"Utjecaj korupcije na upravljanje vodama je problem vlada, no njemu se ne posvećuje dovoljno pozornosti u mnogim globalnim inicijativama za očuvanje okoliša, razvoj, te prehrambenu i energetsku sigurnost. To se mora promijeniti", naglasile je Labelle.
Klimatske promjene i povećani pritisak na zalihe vode diljem svijeta, čine borbu s korupcijom u vodoprivredi hitnijom nego ikada, kazala je čelnica TI-a.
''Diljem svijeta su najavljena nova velika ulaganja u navodnjavanje kako bi se odgovorilo na svjetsku krizu s hranom, no nestašica vode znači i nestašicu hrane i ako se ne posvetimo suzbijanju korupcije u navodnjavanju, ti napori neće uspjeti", rekla je Labelle.
Navodnjavane poljoprivredne površine proizvode 40 posto hrane u svijetu, a korupcija u tom sektoru je posebno raširena.
U izvješću su navedeni primjeri korupcije kod izgradnje sustava za navodnjavanje na Filipinima, u koji je država uložila više od milijarde dolara.
U Indiji, koja je u središtu krize s vodom, korupcija za 25 posto povećava cijenu ugovora o navodnjavanju.
Kao posljedica korupcije na svim točkama lanca opskrbe vodom, siromašna kućanstva u Džakarti, Limi, Nairobiju i Manili troše više za vodu nego stanovnici New Yorka, Londona i Rima, upozorava TI.
Industrijalizirane zemlje također nisu imune na korupciju, koja je primjerice utvrđena kod vodoprivrednih natječaja u Grenobleu, Milanu, New Orleansu i Atlanti, a zabilježeni su i slični slučajevi u Švedskoj te u Chicagu, gdje su sredstva vodnog proračuna završila u političkoj kampanji.
Korupcija u Kini smatra se suodgovornom za zagađenje 90 posto gradskih vodocrpilišta i više od 75 posto gradskih rijeka.
Izvješće TI o korupciji u vodoprivredi preporuča "uspostavu trasparentnosti i participacije u svim segmentima upravljanja vodama; jačanje regulatornog nadzora; te osiguravanja poštenog natjecanja i odgovorne izvedbe vodoprivrednih projekata".
Na 367 stranica Globalnog izvješća TI o korupciji, uz tematski dio posvećen korupciji u vodoprivredi, objavljene su i naglasci iz ranijih već objavljenih istraživanja korupcije po regijama, uz detaljniji opis stanja u pojedinim zemljama, zatim Indeks predodžbi o korupciji za 2007., Globalni barometar korupcije za 2007. i srodni podaci vezani uz utvrđivanja korupcije i napretka na njezinom suzbijanju.
Iz regije jugoistočne Europe, objavljeno je izvješće o stanju s korupcijom u Crnoj Gori.
Hrvatska se spominje u Indeksu predodžbi o korupciji (CPI) za 2007., prvotno objavljenom u rujnu te godine, među 13 od ukupno 180 zemalja u kojima su uočena "značajna poboljšanja" na tom području.
CPI se temelji na presjeku stajališta poslovnih zastupnika i analitičara u jednoj zemlji, a zemlje rangira u smislu stupnja u kojem se primjećuje postojanje korupcije među javnim službenicima i političarima.
Hrvatska je na 65. mjestu ljestvice s indeksom predodžbi o korupciji 4,1, koji se temelji na osam istraživanja.
Među 180 zemalja, vode Danska, Finska i Novi Zeland s indeksom 9,4, a uz pet skandinavskih zemlja, među deset najboljih su i Singapur, Kanada, Švicarska i Nizozemska.
Pet zemalja na začelju liste čine - Uzbekistan, Haiti, Irak, Mianmar i Somalija, s indeksom CPI od 1,7 do 1,4.