Najveći problem zbog kojeg nisu izvukli više novaca iz EU fondova je, kažu seljaci, što novac prvo moraju uložiti da bi ga dobili natrag, a strogim uvjetima koje je Hrvatska prihvatila rijetko koji seljak može udovoljiti.
Ipak, ima onih koji su sve prepreke prešli i nisu požalili. Miroslav Kolić je svoje jabuke zaštitio mrežom koju je kupio upravo uz pomoć europskih fondova. 'Vrijednost ulaganja je 664.000 kuna', kaže Miroslav.
Dugotrajan i mukotrpan proces
Nakon godinu dana truda, uspješno je prošao kroz mrežu strogih europskih propisa, pa će od Unije pola novca dobiti natrag. 'Bilo je teško, da je bilo lako ne mogu reći, da je lako onda bi svi koristili te mjere', kaže Miroslav.
Da tih mjera nema, Miroslav nikada ne bi kupio mrežu. 'Mi bi te novce iskoristili za tekuće troškove, gorivo, mehanizaciju', pojašnjava Miroslav. Mnogi su se poljoprivrednici više bavili tekućim troškovima nego fondovima.
Od 245 milijuna kuna, iz SAPARD-a je iskorišteno manje od pola pa je 128 milijuna kuna izgubljeno. U IPARDU je za hrvatskog seljaka predviđeno milijardu i osamsto milijuna kuna, a iskorišteno je tek 27 milijuna. Ostatak novca hrvatski će seljak do kraja godine teško moći iskoristiti.
Seljak nema novaca za početna ulaganja
'To je ta procedura što se prvo mora sve uložiti da bi se pola dobilo nazad i u tom je problem', kaže Miroslav. Problem je i u strogim uvjetima koje je Unija postavila, a Hrvatska prihvatila.
'Jedan od glavnih uvjeta je da ne smijete biti dužni državi, da ne smijete imati duga u poreznoj upravi, da ne smijete biti blokirani, a nažalost situacija danas pokazuje da mnogi naši poljoprivrednici padaju na tim stvarima', pojašnjava Stjepan Ribić, direktor Regionalne i razvojne agencije Slavonije i Baranje.
Miroslav nije pao, a uspjeh mu je dao i vjetar u leđa it ventilator na prskalici traktora pa će od Europe opet tražiti ZR novac za svoje jabuke.