'Proračun je, neću reći razvojan i socijalan, nego onakav kakav u ovom trenutku možemo nositi svi zajedno, i vi koji ga punite i mi odgovorni za njegovo izvršenje', rekao je ministar Šuker govoreći na tradicionalnom savjetovanju ekonomista u Opatiji.
U prijedlogu proračuna ide se s projekcijom gospodarskog rasta od 2 do 2,5 posto, što je, kazao je, realno i s konzervativnim pristupom planiranja proračuna.
Na pitanje pak koliki će biti proračun za slijedeću godinu kazao je da se iznos još ne zna jer će ovisiti i o troškovima zdravstvene reforme i o socijalnim partnerima.
Ministar financija očekuje da će osobna potrošnja, uprkos svemu, rasti u sljedećoj godini, da će rasti investicije i da će, bez obzira na sve, izvoz rasti za oko 3 posto.
Šuker je kazao da veseli da će se sljedeće godine inflacija spustiti ispod 4 posto te da se danas, kad je cijena energenata pala, pokazuje da su mnogi neopravdano digli cijene proizvoda, te da je sada logično da bi cijene trebale padati.
Uspjeli smo održati makroekonomsku stabilnost i restriktivnu fiskalnu politiku i s ovakvom restriktivnom politikom i uravnoteženjem državnog proračuna ostavljamo prostora građanima i poduzećima, a manje onima koji su na špekulativni način pokušavali loviti u mutnom, kazao je.
Šuker je istaknuo da je makroekonomska stabilnost Hrvatske u ovom trenutku najčvršći argument u svim razgovorima i pregovorima.
Govoreći o utjecaju svjetske financijske krize na Hrvatsku Šuker je kazao da su ranije donesene mjere doprinijele ublažavanju prvog financijskog udara u Hrvatskoj i tome da je ona sada prilično stabilna i neokrznuta.
Naveo je da smo prethodnih godina ostvarili zavidan stupanj razvoja financijskog tržišta, da je odgovarajućim zakonskim rješenjima uređeno financijsko tržište, kao i pažljivom fiskalnom i monetarnom politikom.
Da nismo prošlih godina vodili restriktivnu fiskalnu politiku i provodili reforme mi bi se, umjesto 3,9 milijardi kuna za financiranje deficita državnog proračuna, ove godine morali zadužiti za dodatnih 7 milijardi kuna, rekao je Šuker. Napomenuo je da u sadašnjim rashodima proračuna još oko 8 posto čine izravne i neizravne posljedice rata, čega nema ni u jednoj zemlji u okruženju i tranziciji i da to ne treba zanemariti.
Radi se da deficit bude nula jer bi deficit od 1 posto značio povećanje troškova preko 3 milijarde kuna, a taj se prostor želi ostaviti kako bi ga financijski sektor usmjerio prema gospodarstvu i građanima, jer će do kredita biti teško doći.
Šuker je istaknuo da treba razgovarati i s hrvatskim bankama i tražiti da se i one ponašaju racionalno, jer, smatra, banke ne moraju s kamatama 'ići do neba'.
Igramo utakmicu u kojoj smo svi na terenu i možemo ju dobiti samo ako igramo zajedno, s istim ciljem, zaključio je ministar Šuker dodavši da vjeruje ćemo zajedno uspješno prebroditi sljedeću godinu.