Šuker o razlozima konzervativnog proračunskog planiranja

Slika nije dostupna
Ministar financija Ivan Šuker danas je u Saboru još jednom naglasio da razlog konzervativnijeg proračunskog planiranja za iduću godinu leži u krizi hipotekarnih kredita u SAD-u, porastu kamata u euro-zoni i mogućnosti usporavanja gospodarskog rasta u zemljama gospodarskih partnera.

"Rashodi su u 2007. rasli za 13,8, a u prijedlogu ovog proračuna predviđen je rast od 6,6 milijardi kuna", rekao je Šuker, ističući da Vlada time želi poslati jasnu poruku jedinicama lokalne samouprave da i one mogu ograničiti potrošnju te da "ne moraju stihijski dizati cijene komunalnih usluga".

Istaknuo je da je u proračunu za 2008. planiran primarni suficit, što znači da, kad se isključe kamate, proračunski prihodi u potpunosti pokrivaju rashode, te da državi ostaje još 1,1 milijardi kuna za financiranje kamata.

Kritičarima koji smatraju da bi trebalo povećati proračunski deficit i koristiti ga u borbi protiv inflacije Šuker je poručio da svaki deficit košta, te da se može financirati isključivo zaduživanjem ili prodajom državne imovine.

"Najlakše je otići i zadužiti se, no povećanje deficita itekako
košta", rekao je Šuker, podsjetivši da će kamate u 2008. državni proračun koštati pet milijardi kuna.

Ustvrdio je i da je predloženim proračunom kroz niz stavki predviđen značajan novac za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a posebno je istaknuo 25 postotno povećanje stavke za poticanje poduzetništva, koja je lani iznosila oko 1,49, a ove godine je planirana na 1,87 milijardi kuna.

Naglasio je i da poslodavci za novozaposlene neće morati plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje.

Odbacio je kritike da Vlada nije predvidjela novac za tu mjeru,
ističući da "to niti ne može biti predviđeno u proračunu, jer nije ni prihod ni rashod".

Kazao je kako će se umanjeni prihodi s osnova zdravstvenog osiguranja pokriti iz drugih poreznih prihoda.

Prijedlogom državnog proračuna za ovu godinu Vlada planira prihode središnje države u iznosu od 115,6 milijardi kuna, te rashode u iznosu 119,4 milijarde kuna.

Planiran je deficit konsolidirane opće države od 2,3 posto BDP-a, što je na razini prošle godine ili nešto manje.

Prvotna procjena rasta BDP-a u ovoj godini od 6 posto korigirana je na 4,5 posto, a inflacija se procjenjuje na 5,2 posto.

Sjednica je nastavljena raspravom po klubovima.