Mali rast nakon velike krize. Doista zvuči kao trunka optimizma, no životne probleme dijela hrvatskih građana tih 0,8 posto nažalost neće riješiti. Novi će se posao i dalje teško dobivati, a prijava na burzu nakon otkaza nažalost čeka još mnoge koji danas još uvijek primaju plaću. Analitičari upozoravaju da će za pravi rast neka nova Vlada morati provesti dublje reforme.
'Činjenica je da je stopa rasta od 0,8 posto odnosno 1 posto na godišnjoj razini vrlo slaba, nedovoljna prije svega za stvaranje novih radnih mjesta. Da bi imali neki solidan održiv rast gospodarstva prepostavka je da se provede fiskalna konsolidacija', kazala je Zrinka Živković Matijević, glavna analitičarka RBA.
Hrvatsku je tehnički iz recesije izvukla nešto veća potrošnja, pogotovo jer je razdoblje Uskrsa ušlo u obračun. Povukla je i industrijska proizvodnja, ali također skromno. Rast preko nule je pogurala i dobra predsezona. No, iz britanske rejting agencije Dun & Bradstreet, uz opasku da je rast blagi pomak na bolje, ipak upozoravaju na probleme koji su veći od tog minimalnog rasta.
'Do kraja godine možemo očekivati jedno neizvjesno razdoblje. Imamo veliki broj nezaposlenih, pa čak i unutar turističke sezone, mi imamo 75 posto kredita koji su u stranoj valuti a veliki dio tih kredita je nenaplativ', kazao je Veljko Drakulić.
Zato je tvrtkama, a i građanima, trenutno veća briga vraćanje kredita nego novo posuđivanje za novi investicijski ciklus. To se najbolje vidi po padu građevinskih radova koji je konstantan od početka krize. Nema ni kapitalnih investicija, što znači da nema ni oporavka.