Kamate na potrošačke kredite i zatezne kamate koje su građani do sada na minuse plaćali najviše 14 posto od sada će biti 12 posto, a tvrtkama se smanjuju s 25 i pol posto na 22 i pol posto. Odlučio je tako Savjet HNB-a koji je smanjio eskontnu kamatnu stopu s devet na sedam posto, a koja služi za izračun kamata.
Ovisno o visini minusa banci su dužnici do sada plaćali i po nekoliko stotina kuna mjesečno zateznih kamata, a sada će se taj iznos smanjiti i ostat će im koja kuna više u novčaniku. Na ruku to ide građanima, budući da veliki dio živi , a neki i preživljavaju zahvaljujući minusu.
Život s minusom skupo se plaća. Banke zarađuju na zateznim kamatama .Analitičari i tvrtke ovom potezu ne pridaju veliku pozornost. 'Ako se ljudi počnu zapošljavati, počnu plaće rasti, poveća se sigurnost povrata kredita onda će i kamatnjak konačno padati. Ova mjera HNB-a je dobrodošla', kaže Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar.
Minus najskuplja vrsta kredita
'Eskontnom stopom se nikada nije vodila monetarna politika, to je više ovakva jedna administrativna mjera', poručuje Damir Kuštrak, ekonomski analitičar. Minusi ili tzv. okvirni krediti ipak su najskuplje vrste kredita, a građani ih najviše i koriste. Potkraj protekle godine iznosili su gotovo sedam milijardi kuna. Odluka HNB-a mogla bi dvojako utjecati na građane.
U kriznoj godini građani su minuse koristili i za pokrivanje osnovnih troškova života. Sindikati im preporučuju da navike mijenjaju. 'Smanjenje minusa po računima, na bilo koji način. Građani svaki ponaosob nabolje znaju na koji način bi to mogli smanjiti jer jedino na taj način će moći utjecati na smanjenje tog tereta koji se nalazi na njima', poručuje Goran Bakula iz Nezavisnih sindikata.
Na deset tisuća kuna minusa građani su do sada bankama plaćali čak do tisuću i 400 kuna na godinu, sada će dvjestotinjak kuna manje. Bilo bi ljepše da taj iznos ostane u novčaniku.