Jurčić je na okruglom stolu, u organizaciji SDP-ovih savjeta za gospodarstvo i regionalni razvoj te za zaštitu okoliša, za Vladin scenarij gradnje novih termoelektrana do 2015. rekao da uvelike kasni, budući da Hrvatska, upozorio je, što prije treba izaći iz ovisnosti o uvozu energenata.
'Da su nam elektrane potrebne o tome nema rasprave, pitanje je samo s kojim energentima (ugljen, plin, nuklearna energija). Vlada o tome nije trebala provoditi javnu raspravu, već u dogovoru s HEP-om u Sabor uputiti odluke', poručio je, upozorivši da postojeći kapaciteti iz proizvodnje izlaze 2012., 2013. i 2014.
Jurčić boljim drži SDP-ovo rješenje, koje predviđa kraći rok do 2012. ili 2013. do kada bi bi se izgradile tri elektrane po 400 do 600 megavata, zatim srednji rok do 2020. s tri nove takve elektrane uz realizaciju programa učinkovitog korištenja energije, te dugi rok do 2030. do kada bi se provela javna rasprava o tome da li na nove izvore energije ići korištenjem nuklearne ili solarne energije, plina, ugljena, vjetra ili nečega drugoga.
I bivši prvi čovjek HEP-a Ivo Čović imperativnim smatra bržu gradnju izvora energije nego je planirana Vladinom strategijom, upozorivši kako je Hrvatska među državama koje najviše uvoze energenata u Europi.
'Zato rokove za gradnju tih objekata treba ubrzati', naglasio je Čović, nužnim ocijenivši da u planiranju energetskog razvitka sve opcije, što se energenata tiče (ugljen, plin, nuklearna energija), trebaju imati ravnopravan status.
Strategiji zamjera nedovoljnu usmjerenost na tržište, konkurenciju i strane, odnosno privatne investicije, te da previše pažnje poklanja ulozi države, njezinih mjera i zakonskih akata.
Predsjednica SDP-ova Savjeta za zaštitu okoliša Mirela Holy Vladu, pak, proziva da u strategiji nije prepoznala sve potencijale obnovljivih izvora energije, te da se oslanja samo na 'mega projekte', zanemarujući rizike negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš, skupih projekata upitne isplativosti, forsiranja fosilnih goriva i neobnovljivih izvora energije kojih može ponestati na svjetskom tržištu.
Najviše je kritika uputila na spomenutu mogućnost gradnje nuklearke, upozorivši da nuklearna energija može biti razorna za ljude i okoliš, da ne postoji siguran način zbrinjavanja nuklearnog otpada, da je gradnja nuklearke jako skupa i dugo traje, a novi izvori energije, istaknula je, Hrvatskoj trebaju odmah.