'Međutim, dobro je to što su se naši ulagači naučili da ne postoji samo porast vrijednosti prirasta u fondovima, nego postoji i jedan veliki pad. Taj pad se dogodio i na neki način, prema našim informacijama, očistio tržište od tzv. vikend ulagača, odnosno onih ulagača koji su pokušali mala sredstva ulagati da bi onda ipak nešto zaradili', ističe financijski savjetnik Željko Kovač. Oni koji su baš u doba pada kupovali udjele u fondovima, sada trljaju ruke. Naime, u prvom kvartalu ove godine investicijski fondovi u Hrvatskoj počeli su se oporavljati što se smatra znakom završetka recesije u zapadnoj Europi i Americi.
'Fondovi su u zadnjih mjesec i pol dana do tri mjeseca unazad porasli od tri pa čak neki i do dvanaest posto', naglašava Kovač. Najviše su rasli fondovi koji ulažu u zemlje takozvanog BRIC-a. Brzorastuće ekonomije Brazila, Rusije, Indije i Kine donijele su velike prinose ulagačima. Taj će se trend vjerojatno nastaviti jer analitičari vjeruju da će upravo te četiri zemlje nositi razvoj svjetskog gospodarstva u idućih 5 do 10 godina. S druge strane, u fondovima kažu da ni naše tržište nije za baciti.
'Osobno ja mislim da regija, znači jugoistočna Europa i na kraju krajeva i Hrvatska ima ovaj tzv. catch up potencijal. Da uhvati one koji su već ispred. Danas je to tu, slično po prinosima', smatra Igor Erker iz Ilirika Investmetsa. Najnoviji HANFA-ini podaci za protekli dio godine bilježe pozitivne poslovne rezultate za čak 84 fonda, dok ih je u minusu samo deset. Najveći rast imovine i najveće prinose imaju dionički fondovi. Velike padove koje su doživjeli baš ti fondovi analitičari više ne očekuju, tek malu korekciju cijene koja slijedi nakon brzog rasta. 'Pitanje najprofitabilnijeg se mora promatrati kroz prizmu rizika. Kako je generalna pretpostavka koja se pokazala da ima mnogo izuzetaka da je preuzeti rizik u direktnoj vezi sa prinosom, performanse fondova je potrebno gledati kroz mjere koje uključuju taj rizik', kaže Dragan Klarić iz Agram Investa.
Iako ima fondova koji i sada imaju prinose do 25 posto, ne očekuje se da će taj trend svi slijediti. Prognoze kažu da će prosječni porast fondova u ovoj godini biti 10 do 12 posto. 'Nivo koji smo imali prije dvije tri godine, nivo iznosa vrijednosti pojedinih udjela u fondovima ne mislim da će se pojaviti prije, da će se dostići taj nivo u roku od četiri do pet godina. Treba dugoročno sada gledati ova ulaganja', zaključuje Kovač. Ako se sada pitate je li pametnije svoj novac sakriti u čarapu, ili staviti u klasičnu štednju, savjetnici će vam predložiti nešto treće. Stambena je štednja, primjerice, isplativija, ako Vlada u svojim idućim rezovima ne ukine poticaje. Tu su i dionice, a za sve one kojima su preriskantne, ostaju investicijski fondovi. Dobro proučite njihove portfelje i zapamtite, ulaganje u zemlje BRIC-a, IT industriju ili biotehnološke znanosti se preporuča. Oni koji igraju na sigurno trećinu će staviti u štednju, trećinu u čarapu, a preostalo u fondove. Optimizam se vratio, ali ovoga puta praćen oprezom.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu na Novoj TV.