Okrugli stol održan je u sklopu dvodnevnog 5. hrvatskog sajma nakretnina i prateće industrije, koji je danas počeo u Boćarskom domu u Zagrebu, u organizaciji oglasnika za nekretnine 'Centar nekretnina'.
Dok kupci računaju na nestrpljenje investitora i njihovu želju da što prije prodaju tisuće novih stanova kako bi podmirili obveze prema bankama i došli do novog obrtnog kapitala, investitori računaju na učinke još uvijek solidne potražnje, ocijenjeno je na skupu.
Stanove trenutačno kupuju oni koji kupnju ne mogu odgoditi, smatra Boro Vujović iz agencije za promet nekretninama 'Opereta', koji ističe da je listopad donio kulminaciju trenda smanjene potražnje.
Dubravko Ćorić iz tvrtke 'Protectus' ocjenjuje kako investitori ne mogu trenutno reagirati na psihološke učinke potaknute svjetskom financijskom krizom i eventualno značajnije sniziti cijene, jer su uvjete svojih zaduženja za obrtni kapital, namijenjen gradnji novih objekata, dogovorili u pozitivnoj konjukuri koja je vladala prije godinu ili dvije.
Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica kaže kako su građani, koji moraju rješavati stambeno pitanje, nakon godina čekanja napokon došli u poziciju da svojim kalkuliranjem utječu na cijene.
Međutim upozorava kako svaka kriza - bilo realna ili imaginarna odnosno izazvana čisto psihološkim učincima što je, po njegovom mišljenju, slučaj u Hrvatskoj - ima svoje dno, te da svatko tko kupuje stan (ili kuću) mora znati da nakon dosezanja dna slijedi ponovni uzlet, a to znači nepovoljnije uvjete za kupnju.
Najbolje je, smatra prof. Tica, kupiti kuću ili stan na dnu krize, 'ali treba paziti da se kroz dno ne propadne'. Stoga, kaže, ne treba oklijevati s kupnjom ako su potrebe obitelji realne, jer je doista malo vjerojatno da se na nekretninama može izgubiti.
Kolikogod su sniženje cijena nekretnina i pad potražnje dobre vijesti za kupce, toliko to nisu za građevinsku industriju, istaknuto je na skupu.
Sudionici su također podsjetili da je, prema službenoj statistici, zabilježeno smanjenje broja izdanih dozvola za gradnju, pa je sada broj izdanih dozvola na razini 2001. godine.
Problem je što je broj zaposlenih u toj privrednoj grani od vremena njezine ekspanzije povećan za 40 tisuća, pa bi, ako se nastavi nepovoljan trend u izdavanju dozvola, to moglo dovesti do smanjenja broja zaposlenih u građevinarstvu.
'To je prije svega jedan iscrpljeni kreditni potencijal hrvatskih građana jer su oni taj kreditni potencijal iskorištavali kako za kupnju stanova, tako i za kupnju automobila', rekao je ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
Stanovi i automobili podrazumijevaju se kao trajna dobra ili dobra na duži rok. Građani se sada odriču njihove kupnje jer im se financijska budućnost ne čini sigurnom, pa vada stagnacija.
Optimizam ipak postoji - cijene će još padati, predviđaju stručnjaci. Treba samo pogoditi pravo vrijeme. A ono, po svemu sudeći, još nije stiglo. Do sada je išlo na ruku ponuđačima, a uskoro bi trebalo kupcima.