Predsjednik Srbije Boris Tadić boravi u Kuvajtu gdje je tijekom posjete potpisan i sporazum o remontu tenkova proizvedenih u bivšoj SFRJ. Pored tvrtki iz Srbije, u tom poslu trebale bi sudjelovati i hrvatske i slovenske tvrtke, o čemu je bilo riječi na sastanku predsjednika Srbije i premijera Hrvatske i Slovenije Jadranke Kosor i Boruta Pahora 1. travnja u Smederevu.
Ponovno udruživanje tvrtki iz nekadašnje SFRJ, kažu ekonomisti, treba tumačiti kao nalog zdrave ekonomije. 'Poslije Grčke, svjetska kriza je najviše pogodila zemlje naše regije', ukazuje dr Miroslav Zdravković, urednik srbijanske internetske stranice makroekonomija.org.
'Podaci govore da je najviše stradala hrvatska ekonomija, a i slovenska je zabilježila veći pad od srpske. Najveći pad proizvodnje u Srbiji je zabilježen u studenom 2010. U prosincu prošle, siječnju i veljači ove godine, veći pad proizvodnje od Srbije imalo je 10 zemalja regije, među njima Hrvatska i Slovenija', rekao je Zdravković kako prenosi Seebiz.
Oporavak ekonomija ovih zemalja, tvrdi, u velikoj mjeri zavisi od brzine rasta ekonomije Europske unije, a mogućnost za skorije povećanje njihovog izvoza na tržišta članica EU znatno je manja nego u ostatku svijeta.
'Zbog toga Srbija, kao i njeni susjedi, uključujući i Sloveniju, mora tražiti nova tržišta', smatra Zdravković.
Zdravković napominje da Srbija ima Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, Belorusijom, Kazahstanom i Turskom, tako da investiranje u proizvodnju u Srbiji osigurava lakši prodor na ova tržišta.
Do 2015. obujam trgovine Srbije 10 posto veći od obujma trgovine Srbije
'Pored toga, Srbija ima više izgleda da se brže oporavi od svetske krize i ostvaruje veći privredni rast od Hrvatske i Slovenije. Njena ekonomija je 40 posto veća od Hrvatske. Prije dvije godine izjednačili smo se, a do 2015. obujam srpske ekonomije će premašiti Hrvatsku za 10 posto, kažu predviđanja MMF-a', rekao je Zdravković.
Zdravković napominje da je, poslije 19 godina, Srbija u veljači 2011. izvezla više od Hrvatske. Pored toga, u tom mjesecu je Srbija imala suficit u razmjeni sa Slovenijom, što je pravo čudo. Srbija bi se morala čuvati'hrvatskog sindroma', upozorava Zdravković. To znači da ne bi smjela da povećavati vanjski dug, jer bi u tom slučaju prihod od budućeg rasta morao da se troši na pokrivanje kamata.