Prijedlogom da iz radnog vremena izbace stanku "za marendu" ili da se u računanju godišnjih odmora uzima sedmodnevni radni tjedan, poslodavci su se opredijelili za zastarjeli model proizvodnih odnosa, primjereniji feudalizmu nego današnjici, ocijenila je danas Hrvatska udruga sindikata (HUS).
Sindikati će se svim sredstvima, uključujući i prosvjede, boriti protiv uvođenja takvih rješenja, te će nastojati podići razinu zakonske zaštite radnika na višu razinu, naglašava HUS.
Poslodavci moraju shvatiti da su im radnici partneri a ne trošak, ističe predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević.
HUP je izračunao da poslodavci za plaćanje polusatne stanke godišnje potroše 5,5 milijardi kuna, a nije računao koliko radnika ne može koristiti to svoje pravo i za koliko novca su oni oštećeni.
Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s EU-om ne znači smanjivanje radničkih prava, nego suprotno, napominje Knežević. Mogu se plaćene pauze ukinuti, kao u nekim zemljama EU-a, ali tada će se trebati uvesti 35-satni radni tjedan, kao što su učinile i te zemlje.
Osim toga, s ulaskom Hrvatske u EU broj dana godišnjeg odmora će se povećati, a ne smanjiti - umjesto minimuma od 18 dana, kao sada, imat ćemo najmanje 24 dana godišnjeg odmora, kaže predsjednica SSSH.
Pritom je navela istraživanje koje je u srpnju provela jedna neovisna institucija iz Bruxellesa, a po kojem je Hrvatska 18. po razini radničkih prava u odnosu na 27 zemalja EU.
Prva po zaštiti radničkih prava je Švedska, posljednja je Bugarska, a Slovenija je deveta, odnosno dvostruko bolja od Hrvatske, što demantira tvrdnje HUP-a da je hrvatsko radno zakonodavstvo prerigidno i da previše štiti radnike.
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) pitaju se pak zašto HUP u ovoj fazi izmjena ZOR-a bespotrebno "dolijeva ulje na vatru" iznoseći neprihvatljive zahtjeve za olakšavanjem otpuštanja radnika, produljenjem radnog vremena ili smanjenjem ionako malih plaća, skraćenjem godišnjih odmora i sl.
U situaciji kada plaće radnika ne pokrivaju ni najosnovnije mjesečne troškove, menadžerske plaće i povlastice su potpuno neprimjereni gospodarskom i socijalnom stanju u zemlji, a u velikom broju poduzeća poslodavci ne žele kolektivno pregovarati, HUP samo dodatno zaoštrava pregrijanu atmosferu, ocjenjuje NHS.