Po njegovu mišljenju, glavni je razlog hitnog donošenja takvog zakona želja Vlade da 'zaštiti one koji bi trebali otpisati milijardu i pol eura dugova hrvatskih brodogradilišta', budući da u procesu privatizacije u proteklih godinu i pol dana praktički ništa nije riješeno. Privatizacija i restrukturiranje brodogradnje počeli su u rujnu 2009. godine, a do danas, unatoč tri kruga privatizacije, nijedno brodogradilište nije dobilo novog vlasnika, ali zato su tri brodogradilišta još uvijek pod zabranom ugovaranja novih poslova, ističe Dragičević.
Potrebni novi ugovori
Iz takve situacije Vlada se pokušava izvući donošenjem novog zakona, no to bi moglo dodatno usporiti proces privatizacije te otjerati i postojeće kupce, nakon čega bi mogao uslijediti najgori scenarij - likvidacija svih brodogradilišta osim Uljanika, smatra predsjednik SMH-a. Sindikat stoga traži da se u idućih mjesec dana prihvate programi restrukturiranja za Brodotrogir, Brodogradilište 3. maj i Kraljevicu te ukine zabrana ugovaranja novih poslova, inače u pitanje dolazi više od 8.000 radnih mjesta u škverovima i njihovim kooperantima.
Bez novih ugovora brodogradilišta će propasti, bez obzira na ulazak Hrvatske u EU, a dosad je zabrana ukinuta samo Brodosplitu čiji radnici, unatoč tome, trenutno nemaju posla.
Sadašnja neodrživa situacija mora se nekako riješiti, pa makar država sama provodila restrukturiranje, a Dragičević je uvjeren da brodogradilišta mogu pozitivno poslovati, bila privatna ili državna, ako se prestane "isisavati" novac iz njih. U brodogradilištima se dosad uvijek kralo, kaže, a ulagalo se tek kada bi dospjela u financijske probleme.
SMH traži da se njegovi zahtjevi riješe u roku mjesec dana, inače će sredinom svibnja izvesti škverane na ulice, rečeno je na konferenciji.