Državni tajnik u Ministarstvu financija Goran Marić je kazao da se ti zakoni usklađuju s pravnom stečevinom EU.
Prijedlogom zakona o konačnosti namire u platnim sustavima želimo isključiti pojavu rizika u platnim sustavima nastalog kao posljedica insolventnosti, rekao je Marić.
I dok u HDZ-u navode da će taj zakon doprinjeti sigurnosti u gospodarskom poslovanju, iz SDP-a navode kako "nemaju iluzija" da će taj zakon riješiti problem insolventnosti te upozoravaju na unutarnju dug u državi od 63 milijarde kuna zabilježen u svibnju ove godine.
Naglašavajući prednosti koje donosi Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima, HDZ-ova Nevenka Majdanić je rekla kako, po novom, više neće biti moguće izdavatelju naloga za prijenos (virmana) da ga povuče, kad ga jednom preda u financijsku instituciju.
Zakonom je propisan trenutak neopozivosti naloga, a definiran je i trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti. Uređena su i prava primatelja, sve s ciljem isključivanja mogućnosti pojave pravnih rizika, kao i zašite domaćeg sustava od mogućih inozemnih rizika, istaknula je Majdanić.
Željka Antunović (SDP) je pak ocijenila da je novi zakon "nerazumljiv i kompliciran" te da neće doprinjeti postizanju bolje financijske discipline niti boljem ispunjavanju obveza poslovnih subjekata u međusobnom poslovanju. "Insolventnost je ključni problem hrvatskog gospodarstva", ustvrdila je navodeći da su neplaćene obveze u gospodarstvu dosegle 15,8 milijardi i da se trend rasta nepodmirenih obveza, započet 2005., i dalje nastavlja.
Tako je, kaže, u zadnjih godinu dana zabilježeno da su nepodmirene obveze povećane 30 posto, a među njima je oko 80 posto obveza koje "leže" nepodmirene više od 360 dana.
"Preko tih podataka ne možemo prijeći", rekla je napominjući i da je krajem lipnja registrirano 43.000 insolventnih obrtnika (šest posto više nego godinu prije) te upozorivši kako ni država sama ne poštuje praksu dobrog gospodara jer kasni u izvršavanju svojih obveza, prije svega, vezano uz plaćanje duga za lijekove.
"Nemamo iluzija da će se tim zakonom riješiti dug države prema dobavljačima, no pozdravljamo svaki pomak", ističu SDP-ovci i apeliraju da se zakon pojednostavi i da se uz njega donesu i mjere koje će smanjiti insolventnost.
Državni tajnik u Ministarstvu financija je naglasio da je posebni zakon o institucijama za elektronički novac, čiji se rad određuje i Zakonom o kreditinim institucijama, potreban zbog niza njihovih specifičnosti.
Te će institucije, s temeljnim kapitalom od najmanje osam milijuna kuna, moći, uz banke, izdavati elektronički novac, ali ne i odobravati kredite, kazao je.
Zastupnici HDZ-a u raspravi su podržali taj zakon jer, kako ističe Vesna Buterin, daje jasan okvir koji bi trebao potaknuti izdavanje elektroničkog novca. I iz SDP-a ističu kako je "zadnji čas da se ta priča uredi", a posebice kada je riječ o zaštiti potrošača.
U elektroničkom poslovanju, naime, uz brojne prednosti poput jeftinijeg rukovanja i transfera putem mreže, ostaju izazovi i rizici vezani vezani uz zaštitu potrošača, zbog čega priča s elektroničkim novcem zasad nije donijela očekivane rezultate ni u Europskoj uniji, upozorava SDP-ovac Davor Bernardić.