Hrvatska je ostvarila san ulaskom u Europsku uniju, ali deset mjeseci nakon povijesnog datuma njena ekonomija i dalje je u padu. To šalje neugodnu poruku susjednim državama, nekadašnjim članicama bivše Jugoslavije, da ulazak u Uniju ne može garantirati prosperitet, navodi Reuters.
Iako zahtjevi za ulazak te pravila u EU pokušavaju osigurati jačanje lokalne ekonomije i napredovanje unutar trgovačke unije za nove članice, a zemljama poput Hrvatske i Srbije znače i odmak od ratnih 90-ih devedesetih godina prema zajedničkom gospodarskom razvoju, RH i ove godine bilježi najlošije ekonomske rezultate u EU. No, tu nije usamljena, piše Reuters. U društvu je ''ozloglašene'' Grčke čije gospodarstvo kao i hrvatsko tone od 2008. godine te Cipra. Nažalost, ove godine Hrvati jedini neće spriječiti dalji pad gospodarstva iako im je industrijska proizvodnja porasla u prva tri mjeseca prvog tromjesečja (i to prvi put od 2009. godine).
Slovenci nisu zadovoljni prvim desetljećem u EU
'Sada kad je Grčka opet dosegla rast, mi smo sve više očiti podbačaj', komentirao je Reutersu hrvatski analitičar Velimir Šonje. Nažalost, Hrvatskoj ne idu niti najnoviji podaci Europske komisije koji govore da je iskoristila svega 18 posto sredstava iz EU fondova od 2007. do 2013. godine što je stavlja na samo začelje korisnika, ali ni prognoza kako će je i u 2014. zaobići strane investicije.
'Samo rijetki u Hrvatskoj shvaćaju da je privlačenje investitora kao natjecanje u ljepoti cijele Europe. Stoga su sve privatizacije u Hrvatskoj propale', povjerio je Reutersu jedan poslovni veteran sa zapada.
'Hrvatsku treba proučavati i u nju ulagati, ali - nije jedina'
Mikael Boire, menadžer u francuskoj tvrtki Saint Jean Industries koja proizvodi auto-dijelove, prepričao je svoju frustraciju sporom birokracijom i stalnim mijenjanjem zakona. Njegova tvrtka ranije je uspješno investirala u Hrvatsku, a sada je u planu i novo ulaganje.
'Čekali smo jako dugo da bismo dobili obećane poticaje za projekt. To je vrlo frustrirajuće. Slovačka i Rumunjska imaju dosta prednosti, primjerice poticaje za radna mjesta, i puno su učinkovitiji. Shvatili su što treba napraviti. Hrvatska je zemlja koju treba proučavati i u koju treba ulagati, ali nije jedina', pojasnio je investitor.
'RH ima puno nekonkurentnih tvrtki i puno uvezene robe. EU fondovi ne idu dobro. Nema planiranja, sigurnosti, pravni sustav nije usuglašen s EU standardnima', pojasnio je jedan EU diplomat smješten u Zagrebu.
Usprkos svemu, relativno zdrav bankarski sustav kojega kontroliraju inozemne matične banke i 43 milijarde eura vrijedna ekonomija trebali bi spriječiti da Hrvatska postane jedan od glavnih problema za Uniju. Analitičari drže da će EK, koja je Zagreb već dvaput prisilila da izmijeni proračun, pomoći zadržati javni dug pod kontrolom. Ipak, najveći problem ostaje pitanje razvoja hrvatskog gospodarstva.
'Stagnacija je najbolji hrvatski scenarij', ocjenjuje konzultant Andrej Grubišić koji drži da bez ozbiljnih rezova u javnom sektoru Hrvatima nikada neće biti bolje. 'No, vlada ne pokazuje ambicije za tim', kaže Grubišić.
Problem su sporan birokacija i stalne izmjene zakona
I Vlada i oporba slažu se da moraju učiniti više kako bi privukli i zadržali strane ulagače. Diplomati upozoravaju na slabe reforme obiju strana koje Hrvatskom vladaju od stjecanja nezavisnosti 1991. godine. U posljednjih godinu dana Vada nije uspjela pronaći kupce za Croatia Airlines, HŽ, Petrokemiju. Investitori koji su već u Hrvatskoj hvale radnu snagu i brz pristup Zapadnoj Europi, ali frustrirani su sporom birokracijom i stalnim mijenjanjem zakona (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook