'Bila je to nekada šikara, sada je lijepi voćnjak koji svaki drugi, treći dan obrađujem, i to mi je hobi kojim se sada zanimam', riječi su kojim svoju priču Miloš Kos, 79-godišnji umirovljeni inženjer agronomije iz Slavonskog Broda, koji je u mirovini više od 18 godina. Prije 40 godina, zahvaljujući dobrim primanjima, zajedno sa suprugom kupio je zemljište u blizini mjesta stanovanja. Vijest da bi im država na tu nekretninu uskoro mogla lupiti porez, dočekali su, razumljivo, s ogorčenjem.
'To će biti apsolutno jedna nepravda, s druge strane ćemo biti prisiljeni, ako nam ne budu djeca pomogla, onda ćemo biti prisiljeni to prodati', ogorčeno tvrdi Miloš. Mjesečna primanja ove umirovljeničke obitelji kreću se oko 6 tisuća kuna, no zbog troškova života taj iznos gotovo se prepolovi. Uvođenjem novog poreza situacija će, kažu, biti još i gora. 'Ako već to treba učiniti, treba ići na one koji su došli do krupne i velike imovine pretvorbom i privatizacijom, koji do jučer nisu imali ništa, a sada imaju milijunske vrijednosti nekretnina', dodaje Miloš.
U Hrvatskoj 90 posto nekretnina u privatnom vlasništvu
A upravo je spomenuta populacija bila povod ideji da se uvede porez na imovinu, koji u većini europskih zemalja postoji već godinama. U Velikoj Britaniji se recimo porez na imovinu kombinira s porezom na kapitalnu dobit. Pa ako vlasnik svoju drugu nekretninu proda ili od nje ostvari dobit to mora prijaviti lokalnim vlastima. Ako tu nekretninu proda za veći iznos nego što je kupljena, na tu razliku plaća porez.
Ono što Hrvatsku razlikuje od Europske unije kada je u pitanju imovina jest postotak nekretnina u privatnom vlasništvu. U Europskoj uniji ih je 30 posto, u Hrvatskoj ih je nešto više od 90 posto. Hrvatski zemljišno-knjižni sustav je potpuni košmar, a broj neriješenih predmeta u gruntovnici kreće se oko 100 tisuća. Za porezne stručnjake govora nema porez na imovinu obični je pucanj u prazno.
'Još uvijek nije uopće jasno kakav je to porez. Govori se općenito o porezu na imovinu, ali nije definirano koja vrsta imovine će biti obuhvat. Hoće li će to biti cjelokupna imovina koju bilo tko od nas posjeduje ili samo nekretnine ili nešto treće. Kod nas je, općenito u Hrvatskoj, a pogotovo u Dalmaciji stanje da vi imate u vlasničkom listu jednu osobu, u katastru drugu, a stvarni vlasnik i korisnik je netko treći. Sad tko će tu platiti porez', pita se Kristijan Cinotti, porezni savjetnik.
Iako je protiv toga da se porez na imovinu uvodi u vrijeme recesije, SDP-ov Ljubo Jurčić već dulje propagira tu vrstu poreza. 'Porez je jedan stimulans da se imovina efikasno koristi. Ako vas imovina ništa ne stoji onda je možete držati i neupotrebljavati. Ali ako vas imovina košta i ako na nju morate plaćati poreze onda je se ili morate riješiti i dati onome koji će s njom raditi ili sami morate aktivirati tu imovinu', tvrdi Jurčić.
Umirovljenici većinom vlasnici nekretnina
Iako se na prvi pogled čini kako bi ovakav porezni pravilnik doveo u red imovinu bogatih, stvarnost je malo drugačija. Naime, najvećim dijelom vlasnici nekretnina u Hrvatskoj su umirovljenici, isti oni koji jedva krpaju kraj s krajem. Osim njih, deblji kraj u mogli bi izvući i vlasnici dviju nekretnina, odnosno oni koji uz stan imaju i primjerice vikendicu. Takvih je u državi najviše, i oni svoj porez već plaćaju, ovisno o lokaciji vikendice, cijene se kreću od 5 do 15 kuna po kvadratu. Što se pak tiče dotičnog poreza na imovinu, ako je vjerovati Ljubi Jurčiću, u ekonomistu kojemu se za pomoć obratila i sama premijerka, Hrvati će do uvođenja ovog poreza ipak još malo pričekati.
'Samo da se uvede evidencija vlasnika imovine trebat će najmanje dvije godine, po meni, koliko sada poznajem našu administraciju. Tako da se ta odluka sada i može donijeti no ona neće u suštini biti primjenjiva barem u 60-70 posto ovih slučajeva', kaže Jurčić.
Emiisju Novac pogledajte u nedjelju u jutarnjem terminu programa Nove TV.