'Većina europskih zemalja u tranziciji i centralnoj Aziji oporavile su se od globalne ekonomske krize, ali rast se vratio na niže razine trendova prije krize u većini regije', kazao je Philippe Le Houerou, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i centralnu Aziju.
BDP je ostao ispod razine iz 2007. godine u samo osam od 30 zemalja, među kojima je i Hrvatska i to na samom dnu ljestvice. Daleko ispred nas su Turkmenistan, Uzbekistan, Tađikistan, Kosovo, Abanija i Turska.
Optimizmom ne 'zrače' ni rezultati ankete koju je Hrvatska udruga banaka provela među glavnim ekonomistima hrvatskih banaka o gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Očekivanja iz siječnja 2011., kada je očekivani rast BDP-a iznosio između 1 i 1,8 posto, bila su optimistična, smatraju u Klubu glavnih ekonomista hrvatskih banaka. Revidirana očekivanja ukazuju na to da će rezultat biti bitno lošiji, u prosjeku se očekuje stopa rasta od 0,7 posto za ovu godinu. Očekivanje s početka siječnja je, dakle, prepolovljeno.
No, ministar Popijač je optimističan i vjeruje da će najcrnji scenarij zaobići Hrvatsku.
'Ja vjerujem da će analitičari banaka pronaći i vlastite mehanizme kako da pomognu gospodarstvu. Vjerujem da se pad kreditnog rejtinga neće dogoditi. Mi imamo kreditni rejting kakav imamo i vjerujem da se on neće smanjivati. A što se tiče banaka zanimljivo je zapravo otkud njima raste dobit po puno većim stopama i iz kojih potencijala imaju svake godine puno veći rast nego što raste BDP Hrvatske. Pa će oni vjerojatno pronaći mehanizme i načine koje će ugraditi u svoje planove i programe i time dati dodatne poticaje hrvatskom gospodarstvu. Prvenstveno dostupnošću kapitala i snižavanjem kamata kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo u mogućnosti dobiti i jeftiniji i dostupniji kapital. Vjerujem da ćemo onda svi zajedno učiniti maksimalne napore da se najcrnje prognoze, koje oni na svoj način interpretiraju, da se ne dogode', kazao je Popijač.