Zaključen stari proračun

Podmireni svi zahtjevi uneseni u Državni riznicu 2008.

Slika nije dostupna
Uplatom 36 milijuna kuna tvrtki 'Ljekarne Zagreb' podmireni su svi zahtjevi uneseni u Državni riznicu i time je država podmirila sve svoje obveze za 2008. godinu, rekao je danas prilikom provedbe zadnje transakcije iz ovogodišnjeg državnog proračuna ministar financija Ivan Šuker.

Dodao je da se to odnosi i na 900 milijuna kuna duga zdravstva, koje je preuzelo Ministarstvo financija u sklopu smanjenja rashoda državnog proračuna za 2009. godinu, kako bi se došlo do deficita manjeg od jedan posto. Osvrćući se na proračun za 2008. godinu Šuker je izrazio zadovoljstvo s obzirom na sva kretanja, poput visoke stope inflacije u prvih sedam mjeseci, kao i utjecaja financijske i gospodarske krize u posljednja tri mjeseca.

Izrazio je i zadovoljstvo ostvarenjem prihoda državnog proračuna u gotovo punom planiranom iznosu. Prihodi su bili manji za svega oko jedan posto od plana, rekao je Šuker te istaknuo da se, s obzirom na gospodarska kretanja, prije tri mjeseca odlukom Vlade započelo s 'laganim uštedama u državnom proračunu', što znači da će i rashodi državnog proračuna biti manji onoliko koliko su bili manji i prihodi.

Tako će i državni proračun biti u granicama planiranog, s deficitom konsolidirane države od približno 1,3 posto, odnosno deficitom središnje države od oko 0,9 posto. Podsjetio je i da je tijekom ove godine donesen niz zakona kojima se regulira financijsko tržište te da je pripremljen jedan od možda najvećih projekata državne uprave - uvođenje osobnog identifikacijskog broja (OIB), o kojem zakon stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Također, izmjenama zakona o porezu na dohodak povećan je osnovni osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka sa 1.600 na 1.800 kuna. Vrlo bitnim je ocijenio i povećanje osigurane štednje građana sa 100 tisuća na 400 tisuća kuna, ističući da je taj potez Vlade donio dodatnu sigurnost građanima i spriječio 'stampedo na šaltere hrvatskih banaka'.

Taj je potez, rekao je Šuker, 'bio i jedan od glavnih razloga zašto je hrvatski financijski sustav poprilično bezbolno i ne previše okrznut prošao prvi udar financijske krize'. Osvrnuo se i na stanje korištenja pretpristupnih fondova EU, rekavši da je ugovoreno 94 posto sredstava te je stvoren sustav s administrativnim kapacitetom, odnosno ljudima koji će iduće godine omogućiti da Hrvatska povuče iz tih fondova EU što više sredstava.