Prema službenim podacima, u prvom kvartalu ove godine Slovenija je zabilježila gospodarski rast od čak 7,2 posto u odnosu na lani, poduzeća su čisti profit povećala skoro za četvrtinu, ali su plaće porasle samo za dva posto.
To može, uz rastuće socijalne razlike i inflaciju nakon uvođenja eura početkom godine, biti problem za sadašnju vladu, kojoj su se na samom početku njena mandata sindikati
suprotstavili kada je pokušala uvesti neke socijalne i porezne
reforme, po uzoru na Slovačku i baltičke države, kako bi povećala gospodarski rast i poduzetništvo te privukla strane investicije.
"Velik raskorak između povoljnih ekonomskih pokazatelja i skromnog rasta plaća izaziva socijalne frustracije, a ogorčenje se može pokazati u društvenoj apstinenciji, pa i bojkotiranju izbora", tvrdi sociologinja Mirjana Ule s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani.
"Ako plaće ne budu pratile ekonomske rezultate, ljudi će manje raditi, po poznatoj uzrečici: Nitko me ne može tako slabo platiti koliko ja mogu slabo raditi", tvrdi psiholog Marko Polič s Filozofskog fakulteta.
Poslodavci se, pak, protive nastojanju sindikata da plaće počnu rasti istom stopom rasta produktivnosti jer bi to, kako navode, bitno smanjilo njihovu konkurentnost na stranom tržištu.
Prema njihovim podacima, troškovi radne snage u Sloveniji su zadnjih sedam godina porasli za dvije trećine, iako trošak rada u slovenskom gotovom proizvodu još uvijek iznosi polovicu talijanskog i samo trećinu danskog ili finskog.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani Sašo Polanec, koji sudjeluje u vladinom strateškom vijeću za reforme, tvrdi da je iluzija da se slovenske prosječne neto plaće od nešto preko 800 eura mogu preko noći približiti plaćama u Austriji, čije gospodarstvo ima 50 posto veću produktivnost.
Takav bi potez bio moguć samo u socijalizmu, a u sadašnjim prilikama samo tako da se država skoro u cijelosti odrekne
poreznih prihoda ili poveća proračunski deficit na 25 posto
nacionalnog proizvoda, koji bi onda dostigao razinu ukupnog
akumuliranog javnog duga, pojašnjava Polanec.
Čini se da su podaci o raskoraku prosječnih plaća i visokih nagrada koje se isplaćuju u upravnim i nadzornim odborima poduzeća u većinskom ili djelomičnom vlasništvu države i jedan od važnih uzroka pada popularnosti sadašnje vlade desnog centra, koja je tijekom izbora 2004. kritizirala prijašnju vladu upravo navodima da ulazak u EU nije rezultirao boljim plaćama većine stanovništva.
Prema istraživanju koje je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo", za stranku premijera Janeza Janše danas bi glasovalo samo 18 posto birača, što je njen najslabiji rezultat nakon što je došla na vlast. Samo 6,7 posto glasovalo bi za liberalne demokrate (LDS) koju su vodili prijašnju vladu, što je također njihovo "povijesno dno" u takvim sondažama, a čak 28 posto birača navelo je da bi glasovalo za socijalne demokrate (SD) čelnika Boruta Pahora, koji obećavaju socijalno uravnoteženiji razvoj dođu li 2008. na vlast.