Mirjana Rašić je vlasnica praonice i kemijske čistionice. Glačanje joj je kaže lakši dio posla u misiji preživljavanja na hrvatskom tržištu. Problemi kreću kada se ostavi glačala i uhvati računa. 'Jako puno troškova ima. Za male obrtnike previše je nameta', kaže Mirjana Rašić.
U Vladinom registru našlo se 259 različitih nameta. Sada se predlaže ukidanje ili smanjenje njih 56. Procjena je da bi gospodarstvenicima u džepu na godinu ostajalo 675 milijuna kuna. 'Sve u cilju da s jedne strane najprije smanjimo troškove gospodarstvu, da to gospodarstvo i obrtnici, mali i veliki budu spremni i znači konkurentni na tržištu, i s treće strane da pokušamo investitorima svim potencijalnim poslat poruku', kaže Branko Šegon, pomoćnik ministra financija.
>> Proizvođači hrane imaju robu, ali je nemaju kome prodati...
Od onih značajnijih državnih nameta ukinuo bi se komorski doprinos koji postaje dobrovoljan, šumski doprinos te primjerice naknada za priključenje vode. Smanjuju se izdaci za energetsko certificiranje stanova, vodni doprinos i naknade za svjedodžbe o kakvoći proizvoda. 'Neki period koji je realan i u kojem se stvarno to može i ostvariti je po nama 4 mjeseca. Znači negdje do 01.01.2014. godine', objašnjava Šegon.
Tada bi zaokret u dosadašnjem poslovanju, zbog manjih troškova, bio i u Mirjaninoj čistionici. 'Uložila bih u neki stroj, kvalitetnije pranje, kvalitetnije deterdžente, sredstva. Možda malo uljepšati radionu', kaže Rašić. Mirjana se nada da neće morati izglačati još puno košulja prije nego što se obećanje Vlade o smanjenju broja parafiskalnih nameta i ostvari.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook