Posljednji podatak je 39,8 milijardi kuna - nikad nismo imali više neplaćenih računa. Samo korak dijeli od probijanja psihološke granice neplaćenih računa od 40 milijardi kuna i to je ogromni gospodraski problem i pitanje pravne sigurnosti jer premijerka poziva strane investitore u zemlju u kojoj se ne plaćaju računi. U 20 godina države ovakve brojke se nisu događale. Svaki dan novih je neplaćenih računa 25 milijuna kuna, odnosno 50 tvrtki na dan ostane blokirano. Najveći problem imaju tvrtke koje se bave građevinarstvom, prehrambenom industrijom i trgovinom.
Vlada je još 2004. godine donijela propis da se može osnovati nova tvrtka, a da se na naplate prošli dugovi, a kad je to dovelo do eksplozije nelikvidnosti , krenulo se u likvidaciju tvrtki. Rast neplaćanja je zasigurno problem na kojem Vlada nije položila. Godine 2000. Ivica Račan je preuzeo vlast s dugom od 28,6 milijardi kuna kojeg su uspjeli smanjiti pa je Sanader 2007. godine preuzeo vlast s 15,8 milijardi kuna duga od kada opet počinje rasti. Jadranka Kosor je vlast preuzela s 22,8 milijardi kuna duga koji od tada počinje rapidno rasti i sada je na oko 40 milijardi kuna.
Vlada se hvali da su državne tvrtke smanjile neplaćanja i postavlja se pitanje ka kako je onda moguće da se povećava broj neplaćenih računa. Opet je riječ o direktnoj odgovornosti vlade koja je onogućila prešutno nekim tvrtkama u djelomičnom vlasništvu države da naprave ono što su napravile. Primjerice Ina koja je morala iz litre benizna izdvajati 60 lipa za održavanje autoceste.
Novac se ne bi isplaćivao po nekoliko mjeseci, a novac je trebao ići HAC-u koji bi za poslove uzimali kooperante koji naravno nisu imali taj novac pa su uzimali kredit. No, i kooperanti su imali obrtnike koje nisu mogli plaćati i tako je sve išlo u krug...Onda se dogodi krah i propadnu svi osim HAC-a i Ine koja je u međuvremenu vratila novac, ali je karcinom ostao.