"Tadašnja reklamna kampanja Telekoma i današnji odnos prema dioničarima nisu u skladu", rekao je prilikom otvaranja procesa Andreas Tilp, zastupnik tužitelja.
Preko 16.000 malih dioničara Deutsche Telekomu, koji je od kraja devedesetih u nekoliko stupnjeva privatiziran, predbacuje da je svoje dionice u prospektima lažno prikazivao kao dionice "sa sigurnom budućnošću" te da je prešutio moguće financijske rizike. Pritom se prije svega cilja na tada već planiranu, a od uprave Telekoma prešućenu, kupnju američke mobilne mreže Voicestream, koja je kasnije Deutsche Telekom dovela u teške financijske neprilike te višestruko smanjila vrijednost dionica.
Deutsche Telekom je, kako nadalje stoji u optužbi, također lažno prikazao vrijednost svojih nekretnina što je, nakon kasnijeg objavljivanja točnih brojki, također doprinijelo vrtoglavom padu vrijednosti dionica.
"Telekom je svoje dionice reklamirao kao 'narodne dionice' i kao novi oblik mirovinskog osiguranja te je ulagače uvjeravao da se radi o sigurnoj investiciji što je bilo daleko od realnosti", zaključio je Vilp.
Uprava Deutsche Telekoma se brani protiv optužbi ukazujući na rizike koje sa sobom donosi svako trgovanje dionicama te je tužiteljima predbacio da su djelovali iz pohlepe.
"Dioničari su djelovali u tadašnjem ozračju tzv. 'new economy' i uvjerenja da se kupnjom dionica može samo obogatiti te nisu mislili na posljedice", priopćeno je iz vrha Deutsche Telekoma.
Telekom je također odbacio mogućnost izvansudske nagodbe jer da "to ne bi bilo pošteno" prema milijunima dioničara koji nisu podigli tužbu.
Proces bi, prema procjenama promatrača, mogao trajati godinama a njegov ishod je neizvjestan.