Novi rekord švicarskog franka, koji je na tečajnici HNB-a skočio na 6,15 kuna, izravna je posljedica jačanja franka u odnosu na euro. Franak je u ponedjeljak na međunarodnim tečajnicama dosegnuo 1,30 eura, a posljednjih se nekoliko tjedana stalno vrti oko te vrijednosti. Da kuna jučer nije pala u odnosu na vikend, situacija bi bila još gora, a vrijednost franka viša.
'I kuna posljednjih dana jača u očekivanju novog inozemnog zaduženja države i priljeva stranih valuta intenziviranjem turističke sezone. Lagani pad u odnosu na vikend donekle je ublažio rast franka', komentirao je, nimalo utješno, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
On, kao i ostali ekonomski analitičari, podsjeća da su uzroci rasta franka i jačanja eura daleko izvan Hrvatske i kao glavnog krivca prozivaju grčku krizu, za koju međunarodni lobi još nije pronašao rješenje. Ni euro niti dolar investitorima više nisu dovoljno sigurne valute te bježe u franak, koji neprestano jača.
'To ne odgovara ni Švicarskoj, oni nisu veliko gospodarstvo i ovise o izvozu, a njihove tvrtke stalno se žale da im se tečajne razlike odražavaju na bilancu', kaže Šantić.
Ipak, još je mnogo gore hrvatskim dužnicima koji otplaćuju kredite u švicarskom franku i koje ne može spasiti ni prebacivanje kredita u euro. Moć je u rukama banaka, koje bi mogle dodatno spustiti kamate, što je jedini instrument koji dužnicima sada može pomoći.
Premda nijedan analitičar ne želi prognozirati gdje bi mogla biti granica rasta, donekle je utješno što svjetski financijaši najavljuju da će franak do kraja godine lagano slabjeti. (Agencija VLM)