Stječe se dojam da se djelovalo mlako s nedovoljno učinkovitim mjerama i da su se Vlada i HNB ponašali više kao kroničari zbivanja nego kao netko tko je odgovoran za nadziranje i suzbijanje inflacije, ocjenjuje NHS.
Samozadovoljstvo kojim Vladini predstavnici često istupaju kad je riječ o mjerama za suzbijanje posljedica poskupljenja na najsiromašnije slojeve pokazuju kako se problem u dovoljnoj mjeri ne razumije ili mu se pristupa površno.
Od jeseni uz poskupljenja goriva i struje možemo očekivati i poskupljenje plina i grijanja, kao i daljnji rast cijena hrane, upozorava NHS.
Povjerenstvo za praćenje cijena na jednom je mjestu uspjelo okupiti najodgovornije ljude, od državnih i lokalnih vlasti, preko HNB-a i poslodavaca, do sindikata i udruga potrošača.
No, ispada kako je Povjerenstvo formirano ponajprije radi političke poruke javnosti, a ne radi dubokih rezova i društveno korisnih mjera, pa je pitanje treba li ga još uopće sazivati, kaže NHS.
Državni proračun se izdašno punio poskupljenjima, pogotovo vezano uz poskupljenje naftnih prerađevina i hrane. Mjere koje je Vlada osmislila neće pogoditi metu i nužno ih je redefinirati - treba preispitati stope PDV-a na hranu i gorivo, kao i visine trošarina i naknada za ceste i autoceste.
Vlada i HNB moraju zajednički pronaći mjere koje će ublažiti inflatorni udar, koji u Hrvatskoj neće pogoditi samo najsiromašnije, nego i cijeli osiromašeni srednji sloj građana. Nismo daleko od razuzdane inflacije koju će se teško moći staviti pod nadzor ako u potpunosti izmakne kontroli, upozorava NHS.