Linda Sablić iz Rijeke zajedno sa suprugom i djetetom uplaćuje stambenu štednju i sanja o vlastitom domu. 'Sa tim novcem od stambene štednje imamo namjeru kupiti nekretninu, ali ne znam hoće li nam to biti dovoljan iznos pa ćemo morati dići još nekakav stambeni kredit', rekla nam je Sablić. Kredit na stambenu štednju nudi joj niže kamate pa ne čudi što uz Lindu tako štedi još 600 tisuća Hrvata. Usporedno s većinom Nijemaca sa stambenom štednjom i svakim drugim Čehom, to još uvijek malo. Rast državnih poticaja sa sadašnjih 750 kuna građevinari vide kao zamašnjak usnulog sektora.
'Pad prodaje u nekim dijelovima je čak i do 90 posto. Prema tome to su zaista alarmantni pokazatelji. Mislimo da je stambena štednja na kraju krajeva preživjela 10 godina, pokazala je da je korisna i da od nje zaista ima efekata, prema tome taj element treba poticati', objasnio nam je Igor Oppenheim iz Udruge developera. Lani je država štedišama isplatila 220 milijuna kuna. Đuro Njavro koji je izrađivao zakon o štedionicama, tvrdi, državi se uloženo vraća dvostruko.
'Na svaku kunu koju je država izdala za poticaj stambene štednje 2 kune su se vratile u proračun kroz povećanje poreza. A tri kune je doprinos rastu bruto društvenog proizvoda', istaknuo je. Novac za veće poticaje treba osigurati proračunom za sljedeću godinu. No Vlada, kao i građani, prije toga očekuju napor i s druge strane. Izmjeni postojećeg sustava stambene štednje treba prethoditi detaljna analiza tog sustava što će se učiniti. Uz to bilo bi dobro da su banke i građevinari predstavili i trenutačne mogućnosti smanjenja kamatnih stopa komercijalnih banaka na stambene kredite. Daljnji pad cijena nekretnina i nekoliko stotina kuna više od države - Lindi i njezinoj obitelji s početka priče, dobro bi došlo za brže ispunjenje sna.