No, za ostanak u plusu, sezoni će trebati puno više od klasičnih gostiju. Mogu li je spasiti rastrošni gosti poput Rusa i Ukrajinaca. Možda i mogu, no oni tako lako ne mogu doći u Hrvatsku. S obzirom na financijsku situaciju u zemlji, hrvatski turizam ove se godine ne može previše pouzdati u domaće turiste. Šansa za opstanak traži se stoga na već provjerenim tržištima poput Njemačke, Austrije i Slovenije. U Ministarstvu turizma planiraju ponoviti prošlogodišnju sezonu te na Jadran dovesti preko milijun i 400 tisuća gostiju.
'Na način da maksimaliziramo naše prednosti, a to je blizina naših tržišta, Njemačka, Italija, Slovenija, činjenica je da većina naših putnika dolazi cestovnim prijevozom. Činjenica je da će individualci, koji čine najveći dio u našem turizmu, biti najmanje pogođeni krizom, da će se naći na testu nešto što se zove vjernost naših turista', kaže ministar turizma Damir Bajs. Vjernost ili ne, činjenica je da su zemlje od kojih resorno ministarstvo očekuje najveću navalu turista itekako pogođene krizom. Među domaćim tour operatorima već sada vlada suša inozemnih rezervacija. 'Apsolutno se osjeti zastoj u 'bookingu', osjeti se čekanje gosta, psihološki to je jako razumljivo. Ova sezona će se nažalost odlučivati u last minute, jer će se gosti u zadnjem momentu odlučivati kada imaju sigurnost i snižavanje cijena u zadnjem momentu', kaže Boris Žgomba, direktor agencije Uniline.
Rast cijena samo kada govorimo o kvaliteti
A da odgoda 'bookinga' ne bi postala crna statistika, država je ove godine u promociju hrvatskog turizma uložila više od 180 milijuna kuna. Uz to, svima koji se bave turizmom preporučeno je da se previše ne bahate cijenama. 'Preporuka je jednostavna - kada govorimo o cijenama za 2009. godinu, cijene mogu ići na više samo u slučaju kada govorimo o novoj kvaliteti', poručuje ministar Bajs. Nesumnjivo, pred nama je sezona u kojoj ništa ne bi trebalo biti prepušteno slučaju. Svaka, pa i najmanja financijska injekcija, itekako je dobrodošla. A tko je bolje daje od gostiju koji ne pitaju za cijenu. Takvu reputaciju već godinama njeguju ruski i ukrajinski gosti koji, da bi uopće došli u Hrvatsku, moraju imati vizu.
'Kako se radi o organiziranom dolasku, viza se izdaje u roku od 3 do 5 dana. To pokazuje da taj veći broj dolazaka ne predstavlja zapreku dolazaka Rusa, ali ni bilo kojih drugih gostiju', objašnjava Bajs. No, neki u tome vide mnoštvo nelogičnosti. Gospodarstvenik Davor Štern, inače dugogodišnji stanovnik Rusije, smatra da podržavanjem viznog režima s Ukrajinom i Rusijom, Hrvatska sama sebi reže granu na kojoj sjedi. 'Prošlo ljeto iz Moskve za Tivat letjelo je sedam aviona dnevno, a mislim da je Hrvatska dobivala sedam aviona tjedno. Mislim da će biti lako napraviti računicu koliko smo mi s tim izgubili'.
Organizirani kriminal viza ne smeta
Apsurdno je, kaže, što sami sebe kažnjavamo propisima Europske unije, koji se na nas u ovom trenutku, budući da nismo njezina članica, ne bi trebali ni odnositi. Vodu, dodaje Štern, ne drži ni teza kako se viznim režimom sprječava ulazak organiziranog ruskog kriminala u Hrvatsku. 'Pazite, ako je kriminal organiziran, njega viza ne smeta', kaže Štern. U veleposlanstvu Ruske Federacije rečeno nam je kako je u pripremi novi sporazum o uzajamnim putovanjima državljana Rusije i Hrvatske. 'Nije teško ishoditi vizu u Moskvi, ali Hrvatska ima samo jedan konzulat u Moskvi. Kad bi razmišljao neki čovjek u Sibiru, naravno on neće trošiti novac da bi ishodio vizu u Moskvi. To je problem', kaže Boris Medvedev, zamjenik ruskog veleposlanika u Hrvatskoj.
U tom slučaju, ruski gost radije će otići u Tursku ili Tajland gdje mu viza ni treba. Štern misli da bi sve nedostatke tržišta pogođenog krizom ove sezone mogao nadomjestiti veći val turista iz Rusije i Ukrajine. No, kako je riječ o vrlo mobilnim i zahtjevnim gostima, hrvatska turistička ponuda teško da može konkurirati primjerice Španjolskoj ili nekoj sličnoj zemlji.