No stručnjaci smatraju da će se nelikvidnost i dalje gomilati sve dok se ne objavi registar dužnika, prvenstveno onih tvrtki u kojima nema ni jednog zaposlenika, a imaju dugova preko glave. San o podmirenju dugova unutar 45 dana još je uvijek samo san. Nelikvidnost je Hrvatsku bacila 10 godina unatrag. 28 milijardi kuna nepodmirenih računa topilo se do 2004., a zatim pravi potop. Nelikvidnost je 30 milijardi kuna.
Vlada tvrdi svoje je podmirila pa ne može biti krivac. U borbi protiv ostalih neplatiša osnažit će financijsku agenciju koja će voditi jedinstveni registar računa i preko banaka provoditi ovrhe dugova. Posla je napretek. Oko 12 milijardi kuna duga nagomilano je u 19 tisuća fantomskih tvrtki, 10 u velikim tvrtkama i oko 9,5 u malim tvrtkama. Prvih je najviše jer je politika godinama vlasnicima dopuštala otvaranje novih tvrtki bez podmirivanja računa u starim.
'Propis koji su uveli 2004. godine koristi onima koji novac stavljaju u svoje džepove, a građanima Hrvatske stvaraju neizvjesnost hoće li dobiti plaću', ističe SDP-ovac Slavko Linić. Sada Vlada predlaže brisanje takvih tvrtki kroz ubrzani stečaj. Za Vladu Brkanića, ekonomskog stručnjaka, to je samo statističko brisanje, dok će dugovi i dalje ostati, kao i nelikvidnost. Brkanić predlaže objavu registra dužnika. Iz FINA-e poručuju da sada podaci o blokadi, odnosno stanju računa, nisu javno dostupni, nego su tretirani kao bankovna tajna. 'Davanje podatka o tome da je netko blokiran nije odavanje tajne o stanju računa', objašnjava Brkanić. Kada bi se znalo tko plaća, a tko ne poduzetnici bi lakše odlučili s kim će u biznis. I san o plaćanju na vrijeme postao bi realniji.