Po MMF-ovim "Regionalnim izgledima (REO) za Europu", gospodarski rast u naprednim europskim ekonomijama značajno će se smanjiti u sljedeće dvije godine, na 1,5 posto u 2008. i 1,4 posto u 2009. godini, u odnosu na 2,8 posto 2007.
U novim europskim ekonomijama predviđa se umjereni rast od 5,5 posto u 2008. godini i 5,2 posto u 2009., u odnosu na 6,9 posto iz 2007.
Za Hrvatsku se predviđa gospodarski rast od 4,3 posto u 2008. godini i 4,0 posto u 2009., dok je u 2007. iznosio 5,8 posto. Predviđena inflacija u Hrvatskoj je 5,5 posto 2008. i 3,5 posto 2009. godine.
U skupini od 12 zemalja, zajedno s Albanijom, Bjelorusijom, BiH, Makedonijom, Moldavijom, Crnom Gorom, Rusijom, Srbijom, Turskom i Ukrajinom, Hrvatska ima previđenu najmanju ukupnu stopu rasta u razdoblju 2008./09. godina.
U odnosu na susjedne zemlje, Hrvatska je s predviđenim gospodarskim rastom za 2008./2009. od 4,3 i 4,0 posto ispred Slovenije (4,1/3,5) i Mađarske (1,8/2,5), a iza BiH (5,5/5,5), Srbije (4,0/6,0) i Crne Gore (7,2/5,4).
"Europa je do sada bila relativno otporna na usporavanje SAD-a i globalne financijske turbulencije, no povijesna iskustva govore da će sve više plaćati danak", rekao je Michael Deppler, direktor Europskog odjela MMF-a u priopćenju. "Kada rast u SAD-u opada, Europa ga slijedi. Razmjeri tog prelaska i trenutak kada se događa variraju, no on je tu i čini se da se u nekoj mjeri i povećava povijesno. U našim projekcijama, financijska povezanost i povjerenje važniji su kanali tog prijenosa od trgovine, što odgovara njihovoj važnosti unutar sadašnjih financijskih poremećaja. Oštar rast inflacije, koji je već srušio povjerenje potrošača u Europi, dodatni je izvor slabosti", rekao je Deppler.
Prema izvješću o "Regionalnim izgledima (REO) za Europu", kreatori ekonomske politike u razvijenim gospodarstvima trebaju obnoviti povjerenje u financijski sustav i minimalizirati učinak financijske krize na realnu ekonomiju.
U novim ekonomijama, od kojih mnoge imaju veliku vanjsku ranjivost i od kojih se očekuje da će nastaviti s ubrzanim rastom, politika mora i dalje biti usredotočena na upravljanje pritiskom potražnje i reduciranje neravnoteža.
U dijelu izvješća u kojemu se analiziraju izgledi i ranjivost novih europskih ekonomija, ocjenjuje se da se trend stapanja (konvergencije) s razvijenim ekonomijama temelji na snažnim osnovama, poglavito rastu produktivnosti, te će se stoga nastaviti, ali usporenim tempom. Ubrzani rast povezuje se s rastućom vanjskom neravnotežom u više gospodarstava, uključujući velik deficit bilance plaćanja i visoke razine vanjskog duga, čime se povećava opasnost od "naglog prizemljenja", navodi se u priopćenju MMF-a.
Makroekonomske politike i strukturne reforme moraju učiniti više kako bi se osigurao glatki nastavak stapanja (konvergencije) za nova europska tržišta, zaključuje MMF.