Ključno pitanje zato postaje koliko dugo guverner HNB-a Željko Rohatinski svojim potezima može reanimirati kunu, dok mu prespor oporavak gospodarstva stalno otežava posao.
Rijetko tko se danas u hrvatskom biznisu usudi riskirati sa dizanjem velikog kredita za pokretanje nove investicije. Rizik je zbog krize prevelik i domaće banke kojima je posuđivanje glavni posao zato su u problemu.
>> 'Stabilnost kune će biti očuvana, imamo dovoljno municije za to'
Nemaju kamo uložiti svoju dobit te je vraćaju maticama van granica Hrvatske. Euri tako napuštaju zemlju što utječe na vrijednost kune pa je mora spašavati HNB. Bankarski stručnjaci ukazuju na još neke razloge slabljenja domaće valute.
Slab priljev stranih investicija
'Slabljenje kune jednim je dijelom sezonskog karaktera i radi se o slabijem priljevu deviza iz inozemstva, prije svega sporijoj dinamici priljeva stranih investicija ali i usporenoj dinamici zaduživanja privatnog sektora', tvrdi glavni bankovni stručnjak u Erste banci Alen Kovač
Guverner zato bankama prodaje devize iz rezerve pa kunama diže cijenu. Drugi alat koji ima je povećanje obvezne pričuve koju banke moraju imati kod HNB-a. Zanimljivo, nedavno ju je spustio da bi oslobodio novac za kredite poduzetnicima no bez uspjeha jer zainteresiranih za investicijske kredita baš i nije bilo. Rohatinski ili neki njegov nasljednik kunu će održavati stabilnom dok Hrvatska ne usvoji euro.
Euro 2016. ili 2017.
No Kovač je uvjeren kako se tu treba zadovoljiti određen proces kako bi EU odobrila uvođenje eura, koji će trajati 3 do 4 godine tako da 'možemo očekivati uvođenje eura najprije u 2016. ili 2017'.
HNB će imati puno lakši posao ako se privatni sektor što prije restrukturira i oporavi te ako država provede reforme te tako smanji cijenu zaduživanja.