Tako samo u Dalmaciji stoje projekti ukupne vrijednosti tri milijarde eura. No umjesto da je izvukla novac iz njihove realizacije, Vlada ga je namaknula kroz rezanje plaća i politiku zaduživanja u inozemstvu.
'Poduzetnici će taj kredit morat vratit, umjesto da se iz te tri milijarde eura šesto milijuna eura uzme PDV-a i da se ti novci ne moraju nikome vratit, već da se ti novci upumpaju u hrvatsko gospodarstvo', kaže Hrvoje Marušić, predsjednik izvršnog odbora, HUP, Split. Marušić ističe da je država poduzetnicima, koji jedini pune proračun, vezala ruke. Mnogi projekti stoje zbog spore i glomazne administracije. To je otjeralo i strane investitore koji su konkurentnost hrvatskog gospodarstva stavili na porazno 72. mjesto, iza Rumunjske, Crne Gore i Mađarske. Ipak, najveći kamen spoticanja su same županije u kojima se investicije trebaju realizirati.
150 milijuna eura vrijedna solarna elektrana
'Da budem konkretan, u nekoliko projekata generalni urbanistički planovi su smetnja, nedonošenje urbanističkih planova', tvrdi Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata. Primjer? Šibensko-kninska županija godinu dana oteže s izmjenom prostornog plana, koji bi omogućio da u općini Promina nikne 150 milijuna eura vrijedna solarna elektrana.
Takve komplikacije stvaraju nepopravljivu štetu. Na ovom kamenu moglo se zaposliti do 500 ljudi a 80 posto ukupne vrijednosti projekta trebalo se razvijati kroz domaće usluge.' Inzistiramo od hrvatske Vlade da svi projekti BLIC da svi projekti teži od 100 milijuna eura dobiju odmah prefiks od nacionalnog značenj', dodaje Matijašević. Takav prefiks trebao bi dobiti i Hrvatski san, projekt težak 900 milijuna eura. Investitor ima zemljište i svu projektnu dokumentaciju no Dubrovačko-neretvanska županija broj dozvoljenih kvadrata smanjila je za trećinu. To je cijelu investiciju dovelo pod upitnik.
Ogromni potencijal Lore
'Moramo napomenuti da se tu radi o jednom području gdje sad trenutno nema ničega. Gdje su pauci, gušteri, zmije. 04:56 Dakle, ne radi se da se centar grada želi pretvorit u nešto drugo, već jedna pustopoljina totalna se želi oplemenit i napravit nešto što će nosit prihode', dodaje Hrvoje Marušić. U ovoj županiji trebao je niknuti i projekt golf terena na Srđu, težak 900 milijuna eura. Osim političkih dubioza, dodatno bi ga mogla usporiti najavljena izmjena Zakona o golfu. Makarska čeka na izgradnju 25 milijuna eura vrijednog prodajnog centra, te hotele od 50 milijuna eura. Tu je i gotovo milijardu eura vrijedna izgradnja Pelješkog mosta. Projekt koji su mediji, tvrdi Matijašević, nepravedno pribili na stup srama.
'Onog trenutka, kad je Državno odvjetništvo nakon, želim vjerovat, ozbiljnog uvida u situaciju, konstatiralo da ničeg spornog nema, ti isti mediji nisu našli za shodno da nalaz Državnog odvjetništva objave', kaže Ozren Matijašević. Splitsko-dalmatinska županija ima pak svoje probleme. Moralićev turističko gospodarski kompleks težak 100 milijuna eura, čeka se već deset godina. Tu je i 400 milijuna eura vrijedan projekt Slobodana Ljubičića, koji na mjestu trogirskog škvera želi graditi turistički grad, no mora čekati rasplet sapunice zvane privatizacija škverova. Ova županija zakazala je i u donošenju prostornog plana kojim je na Kaštelanskoj rivijeri trebao niknuti turistički kompleks od 50 milijuna eura. Problematičan je i sam Split, koji upravlja tek polovicom svog teritorija.
'Split ima jednu ratnu luku, Lora, to je ogroman potencijal, za jednu idealnu marinu za megajahte. Danas pričat o Lori kao ratnoj luci u gradu koji želi se preorijentirati isključivo na hotele, plaže, ljetovališta, ratna mašinerija i top ne idu do hotela', zaključuje Marušić. U cijeloj Dalmaciji, svijetla je točka jedino Zadar, grad čija lokalna vlast nije blokirala turističke, ali ni gospodarske projekte poput izgradnje teretne luke Gaženica. Čelnici svih ostalih županija utonuli su, čini se, u zimski san no možda će ih trgnuti podatak da njihova pospanost stopira puno više od projekata.
Primjerice, angažman nekoliko tisuća ljudi na izvođenu radova. Isto toliko radnih mjesta u budućnosti ali i postojeće gospodarske subjekte kojima bi ovi projekti otvorili vrata suradnje. Možda bi ova pitanja bila puno brže riješena, kada bi se lokalne administracije plaćale po učinku. Time bismo ujedno znatno rasteretili državni proračun.
Emiisju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem programu Nove TV.