U Hrvatskoj, pogotovo u Zagrebu, na prvi pogled, sve je skupo. Stan je nemoguće kupiti bez doživotnog kredita, negodujemo zbog cijena goriva, o hrani da i ne govorimo. Jedan pogled na prosječnu hrvatsku plaću i potrošačku košaricu za četveročlanu obitelj, pokazuje da živimo iznad svojih mogućnosti već samom činjenicom što živimo. Tako je opće poznato da Hrvatska ima najskuplju hranu u regiji.
'Za nekakve domaće poljoprivredne proizvode ili domaće prerađevine, u smislu pića, hrane i slično, su cijene u Hrvatskoj veće za barem 20 do 30 posto u odnosu na zemlje koje su nama najbliže', kaže Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH-a.
Kvadrat stana tek 40 posto prosječne plaće
S druge strane, cijene uvoznih proizvoda, u odnosu na regiju, variraju tek neznatno. Kad se sve zbroji i oduzme, nešto smo povoljniji u hrani i piću, u odnosu na Europsku uniju no, zato naša prehrana puno češće poskupljuje. Razlog je liberalizacija tržišta, prisutna kod svih tranzicijskih zemalja. Za usporedbu, Njemačka je u posljednjih 15 godina tek neznatno povisila cijenu hrane.'U Italiji, nakon godina i godina stabilne cijene talijanske paste, kad se relativno malo korigirala ta cijena, ljudi su burno negodovali i distributivni sektor je odgovorio na tu situaciju sa smanjenjem tih cijena.Dakle, Europljani su se navikli na određenu kvalitetu i na određenu cijenu koju su voljni plaćati za neke proizvode', dodaje Švigir.
A koliko ste voljni platiti za kvadrat stana? Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu, u vrhu je, kada se gledaju cijene u bližem susjedstvu. No, kada Zagreb usporedimo s članicama Europske unije, padamo na povoljno 21, od ukupno 27 mjesta. Stanovi su najskuplji u centru Londona i Parizu, gdje kvadrat košta 15, odnosno 10 tisuća eura. No, ove brojke drugačije izgledaju kada se stave u kontekst kupovne moći.
Zagrepčanima povoljan javni prijevoz
'U Budimpešti je prosječna cijena kvadrata oko 1000 eura, prosječna plaća u Budimpešti je oko 900, 1000 eura tako da tamo prosječna plaća pokriva jedan kvadrat i svakako je nekome tko radi u Budimpešti i želi kupiti tamo stan lakše nego nekome tko živi u Zagrebu', tvrdi Domenico Devescovi, iz centra nekretnina. Naime, hrvatska prosječna plaća pokriva 40 posto prosječne cijene kvadrata stana. Kada taj podatak usporedimo s prosječnim plaćama drugih susjeda, najpovoljnija je situacija u Mađarskoj, no, Hrvatska stoji znatno bolje od Srbije te BiH.
A kada je u pitanju javni prijevoz, stvari su, izgleda, drugačije nego što se na prvi pogled čine.'Moram reći kako Zagrepčani uživaju povoljnije uvjete prijevoza i po cijeni karte koja je kod nas 8 odnosno 10 kuna, dok se u bečkim tramvajima ili autobusima ona kupuje za 2,20 eura', kaže Tomislav Jurić, glasnogovornik ZET-a. Uz to, 500 tisuća građana u Zagrebu ima besplatan javni prijevoz, što nema nijedna europska metropola. Kada su u pitanju druga prijevozna sredstva, recimo, automobili, nešto smo manje povoljni ali još uvijek zlatna sredina.
Parking u europskoj zlatnoj sredini
Što se parkinga tiče, mnoge europske zemlje već su uvele sustav u kojem cijena parkirne karte uključuje i onu za javni prijevoz. Njemačka ima najpovoljniji, a Švicarska najskuplji sustav. ' U Oslu 24 eura, u Švicarskoj 33 eura a u Ljubljani je recimo, za parkiranje na parkiralištu i cijena vožnje, znači povratna karta autobusom 1 euro', Kaže Igor Novačić iz HAC-a.
Radi se o dnevnoj cijeni, pa će tako mnoge razočarati da naša parkirališta spadaju u zlatnu europsku sredinu. Isto je i kada govorimo o kupnji i osnovnom trošku održavanja automobila, a ni zbog cijena goriva ne možemo kukati. Naravno, tako stvari stoje, kad se uzimaju u obzir - brojke. No, kada cijelu priču stavimo u kontekst kupovne moći i prosječnih plaća, Hrvatska je jedna od skupljih država, najskuplja u regiji, a ne zaostaje ni za članicama Unije, koju marljivo pratimo u svemu. Osim, kada je u pitanju prosječna plaća, statistički, jedna od nižih, barem u odnosu na Zapad.
Emisiju Novac gledajte u nedjelju, u jutarnjem terminu programa Nove TV.