Potkraj tjedna tržišta je iznenadio skok zaposlenosti u SAD-u, ojačavši nade ulagača da američka središnja banka Fed neće biti prisiljena ponovno spuštati kamatne stope, što je potaknulo blagi oporavak tečaja zelene valute.
Zelena novčanica ojačala je na tjednoj razini prema jenu za 0,6 posto, dosegnuvši 111,7 jena. Britanska funta pak oslabila je 1,2 posto prema dolaru, te je u petak zaključila trgovanje na 2,0315
dolara.
Istodobno, euro je ojačao blagih 0,16 posto prema dolaru, na 1,4653 dolara. Švicarski franak dobio je 0,35 posto na vrijednosti, pa se dolarom trgovalo po 1,1282 franaka.
Pozornost ulagača veći dio tjedna bila je usmjerena na odluke Europske središnje banke (ECB) i središnje britanske banke o razini ključnih kamatnih stopa u eurozoni odnosno Velikoj Britaniji.
ECB u četvrtak je odlučio ključnu kamatnu stopu ostaviti na aktualnih 4,0 posto, dok se na njezino smanjenje po prvi put u posljednje više od dvije godine odlučila britanska središnja banka.
Analitičari su predviđali da će ECB zadržati kamatne stope na toj razini tijekom nekoliko nadolazećih mjeseci. "Pretpostavljamo da će ih ECB održati na aktualnim razinama. Stopa inflacije ne dopušta snižavanje kamatnih stopa", kazao je analitičar Wolfgang Sawazki za njemačku televizijsku postaju n-tv, dodajući kako ne isključuje mogućnost njihova povećanja u idućoj godini.
Po najnovijim podacima, inflacija u eurozoni u studenome je dosegnula 3,0 posto, pri čemu je u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone, iznosila čak 3,3 posto. S obzirom da aktualna stopa inflacije znatno premašuje ciljanu bančinu razinu od 2,0 posto a glavni zadatak ECB-a predstavlja suzbijanje inflacije, obično bi se od banke očekivalo povećanje kamatnih stopa.
No, u tome je priječe rastuće zabrinutosti da će rast eurozone
dramatično usporiti iduće godine u odnosu na 2,7 posto ostvarenih u ovogodišnjem trećem tromjesečju. Podizanje kamatnih stopa u ovom bi trenutku dodatno intenziviralo usporavanje aktivnosti. ECB je zadnji je put podigla kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na aktualnih 4,0 posto, na zasjedanju početkom lipnja.
S druge strane, u odvojenom izvješću Bank of England je izvijestila o smanjenju kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda, na 5,5 posto.
Riječ je o njihovom prvom smanjenju od kolovoza 2005., čime će se pomoći poduprijeti gospodarski rast u uvjetima kada financijska tržišta potresa globalna kreditna kriza.
Usprkos blagom jačanju dolara prema jenu i funti, trgovci smatraju da sklonost prodaji zelene novčanice neće jenjati s obzirom na neizvjesne razmjere problema u američkom gospodarstvu.
Na tečaj dolara nepovoljno utječe pad indeksa američkog Instituta za upravljanje nabavom (ISM) na 50,8 bodova u studenom u odnosu na 50,9 bodova u listopadu. To znači
da njegova vrijednost tek neznatno premašuje 50 bodova, odnosno donji prag koji još ukazuje na rast gospodarstva.
Ipak, donekle je olakšanje za ulagače bio u petak objavljen najnoviji podatak o zaposlenosti u studenom u SAD-u, koji je pokazao da je otvoreno 94.000 novih radnih mjesta, 24.000 više od očekivanja analitičara.
To je, pak, potaknulo očekivanja da Fed idućega tjedna
možda neće sniziti kamatnu stopu s važeće razine od 4,5 posto, kako se očekivalo.
"Pogledate li detalje izvješća o zaposlenosti, ono ukazuje na to da SAD nije u opasnosti od pada u recesiju. Stoga nema opravdanja za rezanje kamatnih stopa za 50 baznih bodova", istaknuo je Paresh Upadhyaya, valutni analitičar pri bostonskom Putnam Investmentsu.