Cijena zemljišta na Konavoskom području, kao rezultat tog istraživanja enormno je skočila, piše Dubrovački Vjesnik. Rezultat je to raspisanog crnogorskog natječaja za dodjelu koncesija za istraživanje nafte i plina, na koji su se prijavili i svjetski naftni divovi, spomenuti Gazpromnjeft te norveški Statoil. Među petnaestak prijavljenih kompanija nalazi se i Ina.
Prije tridesetak godina Ina je u suradnji s američkim Chevronom istraživala jug Jadrana, no tadašnja tehnologija nije omogućavala bušenje na ekstremnim dubinama kao danas. No već su tada na jugu Jadrana pronađeni nafta i plin, pojasnio je za Dubrovački Vjesnik Davor Štern, predsjednik Nadzornog odbora Ine.
Turizam u 'petom' planu
Dubina Jadranskog mora na njegovom južnom dijelu djelomice doseže i 1.250 metara iako su prosječne dubine na tom području oko 500 metara. Ukoliko se pronađu nova naftna polja ispod morskog dna na jugu Jadrana, važno će biti odrediti i njegove granice, jer se u Crnoj Gori, primjerice, može crpiti i nafta koja se nalazi i ispod hrvatskog teritorija, dodao je Štern.
Napomenuo je kako bi u Konavlima bilo isplativije bušiti, jer je crpljenje nafte na kopnu znatno jeftinije nego na moru. Ipak tu je i turizam, a naftne bušotine i turizam nisu baš par iz snova. 'Tehnologija crpljenja nafte danas je toliko razvijena da je potpuno 'čista' pa se tako u Americi sada nafta vadi usred polja pšenice. No, u situaciji kad barel nafte stoji 120 dolara, turizam pada ne u drugi, već u peti plan', zaključio je Štern.