Hrvatskoj i regiji u kojoj se nalazi potrebna je diversifikacija energetskih izvora i niže cijene energenata, a to se može postići samo međusobnom suradnjom jer nijedna zemlja nije dovoljno velika da bi vodila samostalnu energetsku politiku, rekao je u petak u Dubrovniku hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kao panelist na posljednjoj raspravi Croatia foruma.
Potkrepljujući svoju tezu brojkama Vrdoljak je rekao da Hrvatska danas proizvodi oko 50 posto svojih potreba za plinom i oko 20 posto potreba za naftom, dok se ostalo uvozi.
>> Brže strateške investicije: Ulagači će realizaciju čekati pet mjeseci!
Činjenica da je Hrvatska ove godine uvezla tek 7 posto ukupne potrošnje električne energije proizlazi iz iznimno dobrog hidropotencijala, zahvaljujući velikim količinama kiše, a prije dvije godine, kad je stanje bilo drukčije, uvezla je čak 40 posto električne energije, rekao je Vrdoljak.
Zato će se Hrvatska, po riječima ministra Vrdoljaka, založiti za provedbu triju projekata u bliskoj budućnosti. Prvi je eksploatacija novih izvora plina u Jadranskom moru jer se očekuje, temeljem brojnih ispitivanja, da će Hrvatska time dobiti nekoliko puta veće količine plina od vlastitih potreba. Druga je provedba strateškog projekta izgradnje LNG terminala, čiji bi kapacitet u prvoj fazi bio razmjerno mali, ali bi se s vremenom povećavao.
'To nije hrvatski projekt nego bi se izveo u suradnji s partnerima iz regije, koji su zaintersirani kao potrošači plina, i partnerima iz svijeta, koji su zainteresirani kao dobavljači', pojasnio je Vrdoljak.
Treća stvar za koju će se Hrvatska založiti je izgradnja Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP). To je, po Vrdoljakovim riječima, velika stvar za sve zemlje regije kroz koje bi plinovod prolazio (Albanija, Crna Gora, BiH i Hrvatska) pa bi ga one željele uklopiti već u prvu fazu izgradnje transjadranskog plinovoda (TAP), rekao je ministar.
Upozorio je da je jedno od važnijih pitanja količina plina koja bi se dopremala IAP-om jer se ona stalno smanjuje, tako da podaci o prvoj fazi TAP-a govore da bi ta količina bila samo dvije milijarde prostornih metara plina, što je nedovoljno.
Ministar Vrdoljak napomenuo je kako treba smisliti najbolji način financiranja izgradnje tako skupog projekta kao što je IAP jer su za to potrebni partneri koji imaju plin, a većina zemalja kroz koje bi taj plinovod prolazio danas ga nema.
'Sva tri projekta treba provesti istodobno i čim prije ako želimo u bliskoj budućnosti imati plin iz kaspijskog bazena u ovoj regiji i šire', rekao je Vrdoljak, napomenuvši da bi Hrvatska u slučaju uspješne provedbe svih zadanih ciljeva postala energetsko žarište cijele regije. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook