Matej Badrov i Lucija Šikić studenti su ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ne opterećuju se s činjenicom da je ekonomista više nego što ih hrvatsko tržište treba. 'Ovisi isto koliko je tko motiviran i naravno, koliko ga zanima taj fakultet. Tako da mislim ako vas fakultet zanima da ćete uspjeti naći posao. Ja mislim da ja jesam.', uvjerena je Lucija.
>> Nakon ulaska u EU 400 sretnika čeka posao i plaća do 3 tisuće eura
Na hrvatskom je tržištu previše upravo ekonomista, kao i pravnika i politologa. No dekan Tonči Lazibat upozorava da se zapravo ne zna koji to ekonomisti dugo ne pronalaze posao.'U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj osnovano jako puno privatnih visokih učilišta, a i njihovi studenti zapravo ulaze u ovu kvotu nezaposlenih ekonomista koji se vode pod zajedničkim nazivnikom ekonomisti', napominje dekan.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje mladima baš i ne savjetuju upisivanje ekonomije. U Osijeku predlažu studiranje engleskog i njemačkog jezika, socijalnog rada i stomatologije. Na zagrebačkom sveučilištu strojarstvo, kroatistiku, računarstvo i anglistiku. U Rijeci se traži strojarstvo, brodogradnja, nutricionizam i ekoinženjerstvo. Na splitskom području stomatologija, kroatistika, veterinarstvo i anglistika.
A maturanti bi se trebali okrenuti medicini, farmaciji, logopediji i elektrotehnici. Ipak, na našem najvećem portalu za zapošljavanje upozoravaju da obrazovni sustav baš i ne prati tržište rada. Otkrivaju koja su kategorije suficitarne. 'Promet, transport i logistika, Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. A primjećujemo da među suficitarna zanimanja dosta prevladvaju i struke društvenog usmjerenja', ističe voditelj prodaje i odnosa s klijentima Moj Posao.net Marko Oltean.
I dok u Hrvatskoj i dalje nije usuglašen obrazovni sustav sa stvarnim potrebama na tržištu, Europa već zna koja će zanimanja biti tražena 2020-te. Bit će to uslužne djelatnosti poput financijskog inženjeringa, zelene ekonomije i informacijske tehnologije.