Prema pisanju medija, ministrica financija Martina Dalić pokušava iskoristiti optimizam ulagača zbog završetka pregovora. Ekonomski analitičari iz Dubrovnika poručuju, za poboljšanje investitorske klime potrebne su strukturne reforme, koje se provode jako sporo.
Novo vanjsko zaduženje, ekonomisti Hrvatske narodne banke nisu željeli komentirati. Neslužbeno poručuju kako je to stvar proračuna i zakona. Na pitanje kako pokrenuti posrnulo gospodarstvo, ipak su bili malo otvoreniji, te su rekli kako je monetarna politika već učinila svoje.
'Osloboditi visoku likvidnost, što je recimo Hrvatska narodna banka učinila, mi smo oslobodili dodatne likvidnosti tijekom krize u visini 12 posto BDP-a', rekao je Boris Vujičić, zamjenik guvernera HNB. Dodatna likvidnost trebala bi se pretočiti u rast kredita. U gospodarskoj krizi, tvrde ekonomisti, najvažnije je držati stabilnim financijski sustav, u čemu veliku ulogu imaju banke u stranom vlasništvu, koje u Hrvatskoj čine 90 posto banaka.
'Usprkos krizi Lieman brothers kolapsa, strane banke nisu povukla svoja sredstva iz zemalja u razvoju, pa tako ni iz Hrvatske, nego naprotiv ona djelovala stabilizirajuće', tvrdi Marko Škreb. Ove godine Hrvatskoj se predviđa spor rast BDP-a od 1 posto. Kako bi se povećao gospodarski rast treba privući strane ulagače, a u za to su potrebne strukturne promjene, koje bi trebale zahvatiti od brodogradnje do subvencija u poljoprivredi i sustav javne uprave.
Strukturne promjene trebale bi obuhvatiti završetak restrukturiranja brodogradnje, reformu sustava subvencija i reformu javne uprave. 'Strana ulaganja možemo privući samo ako učinimo poslovnu klimu u Hrvatskoj takvom da bude privlačan u odnosu na druge zemlje', kaže Boris Vujčić.
'Banke će nastaviti ulagati u profitabilne projekte za što je potrebno stvoriti bolje gospodarske uvjete kroz strukturne promjene'. ističe Marko Škreb, glavni analitičar Privredne banke Zagreb. Ekonomski analitičari ističu: strukturne reforme provode se jako sporo, a njihovo ubrzanje pred izbore se ne može očekivati.