Gradsko poglavarstvo prošli je tjedan poduzeću Zagrebačke otpadne vode odobrilo povećanje cijene usluge pročišćavanja otpadnih za 63,3 posto, a budući da se usluga pročišćavanja otpadnih voda naplaćuje putem računa za vodu i odvodnju, novi računi bit će od 1. siječnja povećani 16 posto za kućanstva i 28 posto za gospodarstvo.
"Takvo povećanje cijena ne samo da je bezobzirno prema
gospodarstvenicima, čiji je položaj ionako opterećen brojnim nametima, već je i nezakonit jer hrvatski propisi ne dozvoljavaju da se plaća različita cijena za istu uslugu niti se smije plaćati nešto što nije potrošeno, konzumirano ili u ovom slučaju - onečišćeno", istaknuo je glavni direktor HUP-a Đuro Popijač.
Naime, u Zagrebu ne postoji tarifni model po kojemu bi više plaćao onaj tko zagađuje više vode, već se cijena plaća prema količini preuzete čiste vode.
Tako se događa da visoku cijenu plaća industrija koja veliku količinu čiste vode iskoristi za proizvodnju pića, zatim tvrtke koje imaju manje otpadnih voda nego kućanstva, primjerice trgovine tekstilom, ili pak poduzeća koje imaju vlastiti pročišćivač, pojasnio je direktor granskih udruga HUP-a Stipan Bilić.
U HUP-u također upozoravaju da se troškovi investiranja u pojedine objekte, u ovom slučaju u zagrebački pročišćivač, ne mogu ugrađivati u cijenu komunalnih usluga koju plaćaju građani i gospodarstvo, već se trebaju financirati iz lokalnog ili državnog proračuna.
"Ako se to i radi, onda treba proceduru donijeti Ministarstvo
financija, a namjenu cijene treba jasno istaknuti na računu",
napominje Bilić.
HUP je na "nezakonito postupanje i samovolju" zagrebačkog Gradskog poglavarstva upozorio nadležne institucije još kod poskupljenja 2004. godine, tražeći upravni nadzor i suspenziju odluke, no svi su se oglušili, a Ustavni sud se proglasio nenadležnim.
Ovaj put smo zatražili od premijera Ive Sanadera da Vlada donese mjere za obuzdavanje pretjeranih ambicija lokalnih samouprava koje svoje potrebe zadovoljavaju nametima na gospodarstvenike, koji za ukupno 83 "skrivena nameta" plaćaju šest milijardi kuna godišnje, istaknuo je Bilić.