Prema podacima Eurostata, hrvatski BDP-u prema paritetu kupovne moći u 2006. godini iznosio je 52 posto. Godinu dana prije, 2005. iznosio je točno 50 posto, a 2004. 49 posto.
BDP mjeren prema paritetu kupovne moći najbolji je pokazatelj gospodarskog stanja u nekoj državi, zato što uključuje i utjecaj cijena u svakoj od promatranih država
U hrvatski BDP nije uključena ni procjena udjela sive ekonomije, što je učinjeno kod svih novih članica EU-a
Niži BDP prema paritetu kupovne moći od Hrvatske imaju dviju članice EU-a, Bugarska 37 posto europskog prosjeka i Rumunjska 39 posto, dok je Poljska na istoj razini 52 posto. Nešto veći BDP prema paritetu kupovne moći imaju Latvija 54 i Litva 56 posto europskog prosjeka.
Ukupno 13 zemalja Europske unije ima BDP prema paritetu kupovne moći veći od europskog prosjeka. Najveći BDP ima Luksemburg, 280 posto, a slijedi Irska sa 146 posto, Nizozemska 131, Austrija 128 posto.
Eurostat kod slučaja Luxembourga upozorava da treba uzeti u obzir visoki udio stranaca koji tamo rade, ali žive u susjednim zemljama. Njihovi prihodi povećavaju BDP Luksemburga, ali oni nemaju prebivalište u toj zemlji.
Od kandidatskih zemalja Turska ima BDP prema paritetu kupovne moći 31 posto, a Makedonija 28 posto. Najmanji BDP ima Albanija 21 posto, zatim BiH 26 posto, dok Srbija i Crna Gora imaju svaka po 33 posto od europskog prosjeka.