Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je danas najnovije rezultate 'Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2014.-2015.'. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 77. mjestu među 144 gospodarstva svijeta što je pad za 2 pozicije u odnosu na 2013. godinu.
Metodologija procjene konkurentnosti se temelji na analizi 12 faktora koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.
Prolazi im i treća godina mandata, a još nisu donijeli industrijsku strategiju!
Prema tim faktorima najkonkurentnija zemlja na svijetu je ponovno Švicarska, a slijede Singapur, SAD, Finska, Njemačka i Japan. Od srednjeeuropskih zemalja, Češka bilježi solidan oporavak nakon višegodišnjeg pada. Manji oporavak bilježe i Mađarska i Slovačka, koja je zamijenila pozicije s Hrvatskom. Slovenija nastavlja proces velikog pogoršanja konkurentnosti te se s ranije pozicije među 40 najboljih zemalja, spustila na nisko 70. mjesto. Od zemalja jugoistoka Europe, Bugarska bilježi nastavak dinamičnog napretka na već solidnu 54. poziciju, a u ovoj godini Rumunjska i Makedonija su među zemljama s najvećim poboljšanjem ocjene konkurentnosti te su ove godine znatno ispred Hrvatske, s kojom su bile podjednake prethodne dvije godine.
Hrvatska na 77. mjestu i ocjenom od 4,13 stagnira, što je posljedica neprovođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za čak 24 pozicije.
Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora institucija (87.), zdravlja i osnovnog obrazovanja (60.), efikasnosti tržišta roba (105.) i tržišta rada (106.), razvoja financijskog tržišta (74.) poslovne sofisticiranosti (83.) i tehnološke spremnosti (44.), dok je zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (91.), inovativnosti (93.), veličine tržišta (79.), visokog obrazovanja (53.) i infrastrukture (44.).
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook