Hrvatska i Crna Gora dogovorile nove oblike gospodarske suradnje

Slika nije dostupna
Gospodarski timovi vlada Hrvatske i Crne Gore, koje su vodili potpredsjednici i ministri gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec i Branimir Gvozdenović, dogovorili su danas u Podgorici nove oblike suradnje, koja će se ubuduće provoditi preko novoosnovanog Poslovnog savjeta za gospodarsku suradnju, koji je upravo konstituiran.

Hrvatski potpredsjednik vlade je rekao novinarima da su dva izaslanstva razmijenila podatke o svim sadašnjim i budućim projektima u područjima energetike, cestovne i prometne infrastrukture, kao i u zaštiti okoliša, te također o procesu privatizacije.

Polančec je obavijestio svoje domaćine o projektima Hrvatske u opskrbi plinom i izgradnji plinovoda duž Jadransko-jonske autoceste čime bi se stvorila mogućnost opskrbe Crne Gore, Makedonije i Grčke hrvatskim i ruskim plinom. Kako je rekao, formirat će se međudržavna komisija u kojoj bi svaka od zemalja duž Jadransko-jonske autoceste participirala u radu tog tijela.

Polančec je istaknuo i sposobnost hrvatskih tvrtki za izgradnju hidro i termoelektrana, osobito "Končara", čija je tehnologija prisutna u većini takvih energetskih objekata, ne samo u regiji već i u Europi.

Crnogorski ministar Branimir Gvozdenović je iskazao veliku zainteresiranost Crne Gore za projektom izgradnje plinovoda, a prezentirao je i velike planove koje Crna Gora ima u izgradnji termo i hiroelektrana.

Potpredsjednik hrvatske vlade je rekao kako su na danas pokrenutom Poslovnom savjetu za gospodarsku suradnju dviju zemalja registrirana i neka otvorena pitanja koja su se javila između Hrvatske i Crne Gore u provođenju CEFTA sporazuma. S hrvatske strane još nisu uklonjene barijere oko uvoza hrane iz Crne Gore, a u Crnoj Gori još je zabranjen uvoz prehrambenih proizvoda koji u sebi sadrže goveđe meso, iako odavno u Hrvatskoj nije registrirana niti jedna zarazna bolest krava.

Potpredsjednik crnogorske vlade Gvozdenović kazao je također da godišnja razmjena Hrvatske i Crne Gore doseže 150 milijuna eura te da je Hrvatska u velikom sucifitu. Dogovoreno je, kazao je Gvozdenović, da se daljim programima ta razlika smanji.

Povezane teme