Po najnovijim podacima Vanjski dug iznosi 40 milijardi i 800 milijuna eura. Na poduzeća otpada 20,7 milijarde eura duga, banke 10,4 milijarde, a na državu 4,1 milijardi
Svaki Hrvat je u prosjeku dužan 26.780 kuna. U tom dugu na stan otpada 11.774 kuna, na automobil 1.848 kuna, na kreditne kartice 1.127 kuna. Poticani krediti u ovoj strukturi kredita iznosi čak 11.408 kuna
Što se tiče kredita, stanovništvo je uzelo najviše, ukupno 118.8 milijardi kuna. Privatna poduzeća su na drugom mjestu sa 87,1 milijardi kuna, a državna poduzeća tek na trećem sa 7,3 milijardi kuna kredita.
Staistika kaže da svake minute dignemo 483.828 kuna kredita. Ali Hrvati nešto i štede. 125.322 miljardi kuna imamo u štednji, što znači da prosječno svaki Hrvat u štednji ima 28,251 tisuća kuna.
Kriza nas tjera na štednju a prezaduženoj Hrvatskoj to je spas. Krajnje je vrijeme da svi promjenimo ponašanje i prestanemo živjeti iznad svojih mogućnosti. Dok se građani zadužuju u zemlji, država i poduzeća istovremeno gomilaju vanjski dug. Analitičari predviđaju da će kriza rastrošne građane sigurno otjezniti i spustiti na zemlju.
'Mi moramo biti svjesni da je zaduženost hrvatskih kućanstava nešto viša nego zemalja u regiji,kućanstva će u narednom razdoblju sigurno svoju potrošnju i svoje izdatke puno više uskladiti sa svojim relanim mogućnostima i isto tako će svoju potrošnju nešto manje finacirati kroz zaduženje', rekao nam je Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke.
Isto bi trebala učiniti i država ali njoj će biti puno teže odviknuti se loših navika. Godinama se proračunski minus puni novim zaduživanjem umjesto da se posuđene milijarde ulažu i oplođuju. Naravno dug se vraća sa još skupljim dugom. Novu ćemo godinu zato ćemo dočekati sa skoro 43 milijrde eura vanjskog duga.
Ako se vanjski dug gleda kroz građane onda će uskoro svaki hrvat inozemnim kreditorima uskoro biti dužan oko 10 000 eura. Analitičari predviđaju da se vanjski dug sigurno neće smanjivati još 10 godina pa upravo zato Hrvatska hitno treba provesti prave reforme i početi stvarati nove vrijednosti.
Hrvati kroz krizu i dalje najlakše plivaju sa karticama. Prema posljednjim istraživanjima, peglaju ih u prosjeku barem dva puta tjedno. Kartice se najčešće koriste na benzinskim crpkama i za dizanje gotovine.