Napominjući kako vlasnik DTK još nije utvrđen, Čačić je na
današnjoj konferenciji za novinare naglasio da tko god bude vlasnik mreže, građani, koji su temeljem saborske odluke plaćali priključke radi izgradnje mreže, dakle financirali je, trebaju biti obeštećeni.
Sada, pred početak javne ponude dionica T-HT-a, dobar je trenutak da hrvatska Vlada pruži zaštitu i obeštećenje hrvatskim građanima, rekao je Čačić i iznio HNS-ov model obeštećenja.
HNS predlaže da se u procesu privatizacije T-HT-a građani obeštete tako da oni, koji su platili priključnu pristojbu do 2500 DEM dobiju popust po dionici 25 posto, a oni koji su platili priključak 1000 DEM dobiju popust po dionici od 10 posto.
Također, svi građani kupci dionica imali bi pravo na dodatnih 10 posto dionica nakon zadržavanja dionica u vlasništvu 12 mjeseci. Čačić je izjavio i da se T-HT mora obvezati i svim onim građanima koji se ne odluče na kupnju dionica, u istim postotcima popusta koje bi ostvarili u kupnji smanjiti iznos
pretplate za vrijeme trajanja koncesije.
Hrvatska država nije reagirala tako da zadrži suverenitet nad DTK, već je ove godine Vlada izmjenama koncesijskog ugovora T-HT-u osigurala monopol do 2029., a sve kako bi što brže krenula u javnu ponudu dionica T-HT-a. Time je Vlada, ustvrdio je, dozvolila T-HT-u da slijedeće 22 godine drži koncesiju nad DTK i naplaćuje od građana i tvrtki 60 kuna mjesečne preplate za nešto što su građani "davno platili i preplatili".
Osporavanje vlasništva HT-a nad DTK zasniva se na činjenici da je u finaciranju mreže sudjelovalo oko milijun građana plaćanjem priključaka, te da DTK mora ostati u funkciji javnog dobra. Dodao je da je glavnina DTK-a sagrađena do 1997. godine, a nakon tog su, sukladno zakonskim propisima, tu mrežu, pa i kablove i centrale, gradili investitori stambeno-poslovnih zgrada.
Osvrćući se na pitanje samog vlasništva nad DTK, Čačić je kazao da je stav HNS-a da, ako sud odluči da je mreža u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili hrvatske države, tada stvar jasna.
No, ako presuda bude drugačija, tada je "zadatak hrvatske države da svoje vlasništvo u pregovorima s HT-om razmjeni u segmentu DTK mreže i pretvori u vlasništvo nad DTK mrežom, zato jer je mreža ta koja definira hrvatski suverenitet na tom prostoru a ne neki drugi segmenti usluge".
Ukoliko ne dođe do dogovora, Čačić smatra da postoji mogućnost da hrvatska država svoj suverenitet brani nacionalizacijom segmenta DTK-a.